Diplomatsko zveckanje oružjem i političko nadmudrivanje na Balkanu su i prečesti, piše Financial Times u tekstu o najnovijim prijeporima između Zagreba i Ljubljane i dodaje kako u najnovijoj slovenskoj prijetnji Hrvatskoj ima i jednog i drugog.
Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec u ponedjeljak je izjavio, podsjeća list, kako je definiranje parametara složenoga bankovnog spora iz vremena raspada Jugoslavije 'preduvjet' slovenske potpore hrvatskom ulasku u Europsku uniju, piše FT u utorak.
Hrvatska ne može ući u EU bez ratifikacije svih članica, pa i susjedne Slovenije. Hrvatska bi prema planu trebala ući u EU 1. srpnja 2013., a Financial Times postavlja pitanje hoće li najnovija svađa to ugroziti.
Dvije zemlje spore se oko toga kako riješiti dug Ljubljanske banke hrvatskim štedišama, a riječ je o 172 milijuna eura.
Ljubljanska banka bila je snažna u bivšoj državi, ali kad se zemlja početkom devedesetih raspala, banka se brzo povukla iz Hrvatske, a štedišama je dala veoma kratko razdoblje da podignu gotovinu. Tako je u Sloveniji ostala ušteđevina više od 130 tisuća Hrvata te mnogih štediša iz Bosne i Hercegovine. Mnogi su zato pokrenuli sudske sporove protiv Ljubljanske banke i njezina pravnog sljednika Nove ljubljanske banke. Nova je banka baš ovaj mjesec od slovenske vlade dobila paket pomoći od 382,9 milijuna eura, piše FT.
Odonda Slovenija tvrdi da spor treba riješiti u sklopu pregovora o nasljeđivanju bivše Jugoslavije, koje nadzire Banka za međunarodna poravnanja (BIS). Hrvatska, naprotiv, tvrdi da je to bilateralno pitanje između banke i klijenata, te između Hrvatske i Slovenije.
"Godine 2010. tadašnja hrvatska desničarska vlada napokon je pristala na pregovore uz posredovanje BIS-a, no čini se da je ostvaren malen napredak, a čini se i da se nova vlada lijevoga centra vraća na prethodne pozicije", piše FT.
Erjavčeva izjava u Bruxellesu daje naslutiti da je Slovenija sada spremna povezati to pitanje s hrvatskim ulaskom u EU.
Naravno, piše FT, hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić ne misli tako.
"Doista vjerujem da Hrvatska i Slovenija trebaju europsko partnerstvo i zato ta dva pitanja treba rješavati odvojeno", rekla je za Hinu na tom sastanku u Bruxellesu.
Miroslav Kovačić, nekadašnji državni tajnik i član hrvatskoga pregovaračkog tima za EU kaže: "Slovenija ponovno igra kratkovidnu igru ucjene. Ni partneri iz EU-a ni europska birokracija neće to dobro prihvatiti. To će naštetiti i njihovim poslovnim interesima u Hrvatskoj. Osim toga, oni u ovome doista ne mogu pobijediti. Ali to ne znači da njihova tvrdoglavost ne može dovesti do odgode hrvatskoga ulaska".
Hrvatsko približavanje EU-u već je u 2009. bilo usporeno graničnim sporom sa Slovenijom, piše FT.
No, Davor Gjenero, hrvatski politički analitičar i stručnjak za pitanja granica, misli da pitanje Ljubljanske banke, kao i teritorijalne sporove prije njega, obje strane prenaglašavaju kako bi prikrile domaće političke neuspjehe. On očekuje da će se dvije zemlje najesen dogovoriti kako bi Hrvatska mogla ući u EU, a da se nitko ne osramoti. No ne vjeruje u skoro rješenje kojim bi se velika količina gotovine vratila štedišama, piše FT.
