U Sloveniji ne prestaju kritike na račun Jean-Claudea Junckera zbog njegove ocjene da je slovensko-hrvatski granični spor loš primjer za države zapadnog Balkana na putu u EU i da će se ubuduće od država s tog prostora tražiti da one riješe svoje granične sporove prije nego što postanu punopravnim članicama.
"Inzistirati na prethodnom rješenju graničnih pitanja, što je Juncker ponovio i na sigurnosnoj konferenciji u Muenchenu, na prvi se pogled čini razumnim pristupom, ali u balkanskoj praksi onima koji se sada ne drže dogovora daje još više mogućnosti za ucjenjivanje", navodi u ponedjeljak u glavnom komentaru ljubljansko "Delo". List dodaje da je glavni problem u regiji u tom smislu Hrvatska koja, kako spominje, ima sporove s više država bivše SFRJ, uključujući i Sloveniju.
"Hrvatska ne priznaje presudu arbitražnog suda iako je u pristupnim pregovorima za članstvo to obećala, potpisavši sa Slovenijom arbitražni sporazum. Baš zato nije točna Junckerova tvrdnja da se Hrvatska i Slovenija ne mogu dogovoriti kako provesti arbitražnu odluku", navodi vodeći slovenski list koji smatra da nova strategija Komisija o uvjetovanju članstva prethodnim rješenjem bilateralnih problema može u regiji izazvati nestabilnost, a to je, kako dodaje, upravo suprotno od onoga što želi Juncker.
Uvoz i izvoz stabilnosti
"Inzistiranje da države zapadnog Balkana srede svoje pogranične sporove prije pridruživanja nosi sa sobom upravo ono što Juncker i Komisija ne žele, a to je "uvoz" nestabilnosti iz regije u cijelu EU", navodi "Delo".
Ukoliko pak Komisija na Balkan želi izvoziti stabilnost, onda bi sa svoje strane trebala uložiti sve svoje napore da Hrvatska, koja ima neriješene sporove i sa Srbijom, BiH i Crnom Gorom, arbitražnu presudu o granici sa Slovenijom i provede, tvrdi slovenski list. U suprotnome, navodi "Delo", Juncker bi mogao doživjeti da na Balkanu opet dođe do konflikata kao u 90-im godinama prošlog stoljeća, kaže slovensko "Delo", te u komentaru zaključuje da je "u Piranskom zaljevu, ali i drugdje, na vagi vladavina prava u Europskoj uniji".
Odnosima Hrvatske i Slovenije u svjetlu nedavnog posjeta Zagrebu srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića bavi se, u analizi koje je u nedjelju objavilo "Delo", i bivši slovenski veleposlanik u Zagrebu Vojko Volf, za koga se navodi da je diplomat, ali i "odličan poznavalac" stanja na Balkanu.
Problemi zbog nametnutog liderstva
Volk navodi da su tradicionalno glavni problem stabilnosti regije odnosi Hrvatske i Srbije te da nestabilnost u sadašnjoj situaciji znače i pokušaji Rusije i SAD-a da od Srbije, odnosno Hrvatske naprave "regionalne lidere", što se odražava u njihovoj politici na planu obrane i u energetskoj politici.
Rusi nude vojne zrakoplove i energetske investicije kako bi Srbiju učinile liderom, a isto s Hrvatskom čine Amerikanci. Zemlje Zapadnog Balkana moraju riješiti svoje granične sporove prije nego uđu u EU", kazao je Volf razgovoru za "Delo", dodavši da bi, umjesto u "nove podjele", međunarodna zajednica koja želi stabilizirati Balkan trebala investirati u ekonomije i infrastrukturno povezivanje.
Po njegovim riječima bi na Balkanu trebalo investirati u gospodarsku suradnju, ceste i željeznice, kako bi se odnosi Hrvatske i Srbije popravili jer bez njih, kako navodi, ne može biti "ni trajne stabilnosti, a vjerojatno niti širenje EU-a na Balkan", što je potencijalno prijetnja stabilosti Sloveniji zemljopisno bliske regije.
Povjerenje - put u budućnost
"Ljudi na Balkanu trebaju se povezati barem onoliko koliko su bili povezani već u Jugoslaviji. Jedini put koji Srbiju i Hrvatsku vodi u budućnost je uspostava minimalnog političkog povjerenja, ako treba i pomoću međunarodne zajednice", tvrdi Volk.
Pokušavajući stvoriti "lidere" na Balkanu dio međunarodne zajednice griješi, zaboravljajući da su dvije Jugoslavije propale zbog Srba i Hrvata, smatra Volk.
Opsjednutost liderstvom je vječiti paradoks na Balkanu, pri čemu neki danas zaboravljaju na povijesna iskustva dviju propalih Jugoslavija, navodi slovenski diplomat. "Imamo iskustvo dviju propalih Jugoslavija, a to je lekcija o tome gdje je završio boj za liderstvo i prevlast između Hrvata i Srba. To su rivalstvo i mimo svoje želje morali podnositi svi ostali narodi Jugoslavije. Unatoč tome, primjećujemo da na tu kartu igraju mnogi koji u regiju dolaze izvana, tražeći prilike za svoje poslove u Hrvatskoj i Srbiji", navodi Volk.
