Bitka za radna mjesta i povećanje zaposlenosti, i to ne kroz državnu i osobnu potrošnju, nego kroz investicije, kako državne, tako i privatne, osnovne su značajke državnog proračuna za 2013. godinu, poručio je ministar financija SlavkoLinić predstavljajući proračun saborskim zastupnicima.
Ustvrdio je da se država ove godine pripremila za investicije tako što je provela dosta restrukturiranja u državnim tvrtkama, kako bi one ojačale rezultate poslovanja i stvorile vlastiti kapital za ulaganja. Naglasio je da Vlada pomaže i privatnom sektoru, kako bi se održala proizvodnja i krenulo u investiranje.
Za iduće godine najavio je i "bitku za veću ekspanziju u izvozu te za konkurentnost, kroz manje porezno opterećenje i održavanje cijene kapitala, kako bi hrvatsko gospodarstvo od srpnja bilo konkurentno na zajedničkom tržištu EU".
Govoreći o proračunskim prihodima, Linić je podsjetio da se od siječnja bitno mijenja struktura PDV-a, da se stopa za ugostitelje smanjuje na 10 posto, a da će dosadašnje nulte stope zamijeniti stopa od 5 posto, kako je ispregovarano s EU.
"Jača disciplina u gotovinskom plaćanju, kako bismo eliminirali nelojalnu utakmicu, da svatko tko legalno posluje može računati na rast i širenje djelatnosti. Eliminirat ćemo one koji su na tržištu preživljavali ne plaćajući dobavljačima, bankama i državi", poručio je Linić.
Od jače porezne discipline, Linić očekuje prihode oko 1,2 milijarde kuna, a od konsolidacije gospodarstva i jačanja investicija oko 1,7 milijardi kuna. Podsjetio je i da se od iduće godine trošarine usklađuju s EU, od čega očekuje dodatne prihode od 1,3 milijarde kuna.
Planirano je smanjenje prihoda od poreza na dobit jer Vlada očekuje da će poduzetnici reinvestirati dio dobiti, kako bi iskoristili poreznu olakšicu. Manji prihodi očekuju se i od carina, zbog ulaska u EU.
"Jedini rizik u prihodima je rizik gospodarskog rasta koji je u prihode ugrađen u iznosu od 1,7 milijardi", rekao je Linić, ističući da je "jasna poruka Vlade da će aktivno sudjelovati u konsolidaciji svakog privatnog projekta".
Kad je riječ o rashodima, Linić je naglasio da je Vlada nastojala ne povećavati rashode u dijelu proračunskog deficita jer želi poštovati Zakon o fiskalnoj odgovornosti.
Upozorio je da javni dug u ovom trenutku iznosi 170 milijardi kuna, te naglasio da će taj dug i rasti, zbog restrukturiranja u resorima turizma i zdravstva, Hrvatskim željeznicama i Autocestama.
"Ukupni dug raste, kao i opasnost od rasta kamata", upozorio je Linić, podsjetivši da će rashodi za kamatu u idućoj godini biti za dvije milijarde kuna veći nego u ovoj, da će se za europski doprinos izdvojiti 1,7 milijardi, a za ugovore o prodaji brodogradilišta oko 900 milijuna kuna.
Upozorio je da će gotovo cijeli deficit za 2013. otići na plaćanje kamata, a da se projekcije deficita za 2014. i 2015. izjednačuju s kamatom.
"Izazov će biti kako smanjiti kamatu, vratiti plaćanje kamate u prihode, a ne kroz deficit, jer mi sada, ne samo da ne vraćamo dugove, nego ne vraćamo ni kamatu", upozorio je Linić.
Kazao je da se Vlada odlučila na štednju u dijelu koji se odnosi na dio plaća u državnom i javnom sektoru, u kojem će se smanjiti neki dodaci na plaće čime, kaže, Vlada želi pokazati da je odgovorna prema investitorima i kreditorima.
"Nismo dirali mirovinski sustav, iako doprinosi ne pokrivaju ni polovicu iznosa za mirovine. Nismo htjeli opteretiti gospodarstvo i to je bio razlog povećanja PDV-a", rekao je Linić.
"U rashodovnoj strani ipak smo uspjeli očuvati predviđene kontrole i fiskalne odgovornosti. Manjak ostaje na 3,1 posto BDP-a", kazao je Linić, ističući da je rast deficita predviđen u HAC-u i Hrvatskim vodama, kako bi se očuvao visok stupanj investicija.
"Želimo očuvati visok stupanj investicija kako bismo pojedinim županijama omogućili veća ulaganja, koja znače i više posla. Kad smo već bili obvezni kontrolirati deficit u direktnom proračunu, kroz izvanproračunske rashode omogućujemo daljnji razvoj jedinica lokalne samouprave", poručio je Linić.
