Istraživanje provedeno među učenicima viših razreda osnovne te
prvog i drugog razreda srednje škole, koji su zadnjih godinu dana
eksperimentalno bili uključeni u program građanskog odgoja u
školama, samo su pokazali kako se djecu već odavno trebalo
educirati i informirati o njihovim pravima i ulozi u
društvu.
Naime, svaki četvrti učenik 7. i 8. razreda misli da je uloga
građanina briga za osobne interese. Polovica ih ne zna da je
glavna uloga Vlade provođenje zakona. Za njih je Vlada tu da
donosi zakone (33 posto), odnosno da nadzire rad Sabora (9 posto)
ili predsjednika države (7 posto), prenosi Jutarnji list.
Zapanjujuće jest da čak 54 posto ispitanih vjeruje da je građanin
'osoba koja živi u gradu', a petina smatra kako 'imati građanske
vrline' znači 'ponašati se civilizirano'.
"Netko mora odgovarati za to što je mladu generaciju ostavio
lišenu stavova o demokratskom društvu. To samo pokazuje da smo
građanski odgoj u škole trebali uvesti prije 20 godina", kazala
je Vedrana Spajić Vrkaš iz
Istraživačko-obrazovnog centra za ljudska prava i demokratsko
građanstvo Filozofskog fakulteta u Zagrebu, te suautorice
kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja za
Jutarnji.
Današnji školarci ne znaju razliku između totalitarne,
diktatorske ili demokratske zemlje, a za 25 posto učenika
favoriziranje svoje kulture znak je - pluralizma.
Rezultati će u cijelosti biti objavljeni ovih dana.
Zapanjujuće jest da čak 54 posto ispitanih vjeruje da je građanin 'osoba koja živi u gradu', a petina smatra kako 'imati građanske vrline' znači 'ponašati se civilizirano'.
