Komadina za RTL Danas /

'Skeptik sam zbog svih hrvatskih privatizacija koje nisu dobro završile'

Gorani su se digli na noge. Prema novom zakonu o regionalnom razvoju, koji je Vlada poslala u saborsku proceduru, niti jedan grad i općina Gorskog kotara ne bi više dobivali novčanu potporu. Razlog tome je činjenica da indeks razvijenosti nigdje nije manji od 75 posto prosjeka države. Načelnici i gradonačelnici Gorskog kotara najavljuju borbu protiv, kako kažu, apsurdnih izračuna.

10.11.2014.
18:20
VOYO logo

Gorani se više ne daju savijati pod zakonima države. Zbili su redove u borbi protiv novog zakona o reginalnom razvoju. Njime bi pravo na državnnu potporu dobilo 264 općina i gradova. Na popisu je i 100 novih jedinica lokalne samouprave, dok njih 65 gubi to pravo, među njima  i cijeli Gorski kotar.

Mjerilo je indeks razvijenosti koji mora biti manji od 75 posto državnog prosjeka. U zelenom srcu Hrvatske to smatraju apsurdnom računicom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Mi imamo mali broj ljudi, i veliki broj umirovljenika, praktički nama se u Lokvama svaki dan kad netko umre, jednostavno vrijednost razvijenosti poveća, a zašto zbog toga, jer nam se poveća bruto domaći bruto prihod po glavi, i samim time smo svakim danom razvijeniji", kazao je Toni Štimac, načelnik općine Lokve.

Zbog toga će proračuni gradova i općina iduće godine  izgubiti 27, a građani zbog gubitka prava na povrat poreza oko 23 milijuna kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Proračune će stoga biti teško planirati.

"Zaključeno je da ćemo pokrenuti peticije u Gorskom kotaru protiv izmjena ovog zakona i zaključeno je da će se ako to ne uspije krenuti u prosvjed u Zagreb", rekao je Kristijan Rajšel, gradonačelnik Čabra.

"Mislim da to nije dobar, put, dobar put je ono što smo dosad radili, studije, analize, razgovori, prijedlozi", prokomentirao je Zlatko Komadina, župan primorsko -goranski.

Pa će tako već sutra sjesti za stol sa 28 saborskih zastupnika iz ovog kraja. No, za rušenje zakona trebat će im puno više zainteresiranih ruku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gost RTL-a Danas je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina koji je u dopisništvu RTL-a u Rijeci.

Kritizirate Grčićev zakon o regionalnom razvoju, ali kako namjeravate zaustaviti njegovu primjenu?

Gorani su u pravu. Zakon je potreban, pravičan i solidaran, ali ne rješava svu Hrvatsku. Ima svoje probleme, kao što ima i Gorski kotar, prema tome ne može jedan zakon sve riješiti. Treba biti riješen ili kroz indeksaciju kroz ovaj zakon ili posebnim zakonom o Gorskom kotaru. Moji kolege su dobro rekli - što je ondje manje ljudi, to je Gorski kotar sve više razvijeniji. Ovaj zakon nije uzeo u obzir teškoće života u planinskom, ruralnom kraju.

I potpredsjednik Vlade Grčić i premijer i vi ste SDP-ovci - jeste li razgovarali o tome?

Nema tu sukoba, osim sukoba argumenata. Ja jesam za ovaj zakon, ali se mora uvažiti posebnost Gorskog kotara. Ovaj zakon je dobar za decentraliziranu Hrvatsku, koja to nije, i za razvijeniju Hrvatsku koja to nije. On posebnosti Gorskog kotara definitivno nije uvažio. Ne bismo valjda svi Gorani i ja govorili isto ako je to dobro.

Što je onda sljedeći korak, gradonačelnici i načelnici kažu - peticija, pa čak i prosvjed?

Ne prosvjed. Načelnici nisu birani da bi na cesti prosjedovali. Oni trebaju poštivati institucije sistema. Mi smo čak izgradili smo studije Ekonomskog fakulteta. Uredbom o indeksaciji se treba izbrisati zaposlenost o Gorskom kotaru kao kategorija i tada svi oni ulaze u potpomognuta područja. Zašto izbrisati? Jer ondje nema puno radnog stanovništva, to su staračka domaćinstva. Ono malo ljudi što ima - srećom da rade. No što ih je svake godine manje, sve je veći BDP, sve je veća razvijenost. Taj ponder se ne može ponderirati.

Nije prvi put da ste kao jedini SDP-ovac otvoreno protiv Vladinog prijedloga, protivite se i monetizaciji autocesta na čemu vlada inzistira unatoč građanima i oporbi?

I tu sam krivo citiran, nisam ja protiv monetizacije. Samo dvojim da će polučiti efekte koje mi očekujemo. Ako poluči, daj Bože da bude tako.

Što to znači, da biste podržali ako bude više od 3 milijarde?

Ako dobijemo dovoljno velik i dobar novac za ono što smo uložili, i time zatvorimo dugove, to se onda može prihvatiti. Ali izražavam dvojbu da će netko dati nešto manje te da neće u periodu koncesije povratiti sve to skupa, plus zaradu. Skeptik sam zbog svih hrvatskih privatizacija koje nisu dobro završile.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo