Prema podacima Državnog
zavoda za statistiku, prosječno hrvatsko kućanstvo
tijekom 2011. godine na osnovne životne potrepštine potrošilo
74.941 kunu, što je dvjestotinjak kuna manje nego godinu
prije.
Istovremeno, cijene su se bitno povećale, što pokazuje da je
standard hrvatskih građana dodatno pao, prenosi Jutarnji list.
Naime, trećinu svih troškova hrvatskih kućanstava i prošle godine
su činili troškovi za hranu i bezalkoholna pića, na što smo
potrošili 23.735 kuna. Činjenica da toliko trošimo na hranu
svrstava nas u siromašna društva. Razvijenije zemlje na hranu
troše između pet i sedam posto mjesečnih prihoda za hranu, dok je
europski prosjek između 11 i 13 posto.
Jedemo manje i nekvalitetnije
Lani se u Lijepoj Našoj štedjelo baš na svemu, pa tako i na prehrani. Kruh je, primjerice, poskupio više od pet posto, a Hrvati su na tu osnovnu namirnicu potrošili gotovo istu sumu kao i 2010. godine. Dakle, 2010. svaki građanin Hrvatske je pojeo 71, a godinu dana poslije 68,5 kilograma kruha.
Gotovo da nema prehrambene namirnice na koju smo u 2011.
potrošili više novca unatoč značajnom rastu cijena. Na meso smo
potrošili 250 kuna manje nego godinu prije, a mahom smo jeli
svinjetinu i perad, piše Jutarnji.
Kultura i obrazovanje najviše
pate
Hrvati su lani štedjeli i na odjeći i obući, na odlascima u
frizerske i kozmetičke salone, na izlascima u restorane i hotele,
kina i kazališta, na knjigama i novinama, privatnim zdravstvenim
uslugama.
Cijene odjeće i obuće nastavile su padati, ali sniženja nisu
rezultirala i većom potrošnjom. Prosječna je obitelj
za tu stavku potrošila tristotinjak kuna manje nego godinu dana
prije.
Nema krize za mobilne komapnije
Međutim, Hrvati nemaju namjeru štedjeti na komunikaciji. Dok su
se značajno smanjili odlasci na odmor, na mobitel trošimo
isto koliko je ukupan zbroj troškova za rekreaciju i kulturu, čak
dvostruko više nego za zdravstvo i šest puta više nego za
obrazovanje.
Cijena stanovanja približava se onoj u Europskoj
uniji
Porasli su i troškovi za stanovanje i režije iako su prava
poskupljenja na snagu stupila tek ove godine pa će u
statističkim izvješćima biti vidljiva tek nagodinu. Tako će se
Hrvatska približiti strukturi troškova potrošnje
u kućanstavima Europske unije.
Naime, prosječnom zapadnoeuropskom kućanstvu hrana odnosi tek oko
13 posto novca za životne troškove, a Hrvatima čak trećinu.
S druge strane, dok hrvatske obitelji na stanovanje i režije troše oko 15 posto ukupnog novca za životne troškove, prosječnim obiteljima iz Europske unije upravo za tu svrhu odlazi između 20 i 25 posto novca.
