U Saboru je počela, po svemu sudeći, maratonska rasprava o predloženom rebalansu proračuna. Na samom početku zasjedanja zastupnicima se obratila premijerka Jadranka Kosor koja je u svom izlaganju pokušala odbaciti sve negativne komentare koje je rebalans proračuna izazvao posljednjih dana. No, oporba joj je poručila: Ovo je rebalans očaja, kojima se svima stavlja omča oko vrata!
Na udaru su se najprije našli harač na plaće te povećanje PDV-a.
"Malo vitra" identificirati, locirati i usidriti kod Golog otoka!
IDS-ov zastupnik Damir Kajin za postojeću je situaciju okrivio bivšeg premijera Ivu Sanadera. "Malo vitra trebalo bi identificirati, locirati i usidriti tamo negdje u blizini Golog otoka", izjavio je Kajin.
SDP-ovac Marin Jurjević bio je nešto dramatičniji pa je Kosorici poručio da "njezina Vlada vozi prema provaliji".
"Ova Vlada ne bi smjela dobiti niti jedan euro, niti jedan peni pomoći jer taj novac ne bi bio u sigurnim rukama", poručio je šef SDP-a Zoran Milanović, koji jedino rješenje vidi u prijevremenim izborima. Dodao je kako odluke predložene rebalansom samo štete financijskom sustavu koji je zbog neracionalne potrošnje predložila država.
Kosor: Sve je pod kontrolom
Ipak, prema Kosoričinom mišljenju, situacija nije kritična, a predložene je zakone i mjere, pa i one kojima se bez ustezanja provodi harač nad radnicima i umirovljenicima s primanjima većim od 3.000 kuna mjesečno, nazvala "jedinim temeljem za bolju budućnost".
Svima koji će za potrebe države mjesečno plaćati još jedan namet, Kosor je rekla da "nemaju razloga za strah" jer "Vlada ima cijelu situaciju pod kontrolom te će učiniti sve da nam sutra bude bolje".
Rebalans je gorljivo branio i ministar financija Ivan Šuker koji je govornicu iskoristio za upiranje prstom u oporbu. Pokušavajući opravdati odluku da se MMF ne pozove u pomoć, oporbenim je zastupnicima poručio da su upravo oni 2000. godine hrvatske građane bacili na koljena iako je "svjetsko gospodarstvo tada bilo u ekspanziji".
Za trenutno stanje u kojem se Hrvatska našla najvećim se dijelom pozivao na globalnu recesiju jer je, prema njegovim riječima, na svjetskom financijskom tržištu danas teško doći sredstava. Ustvrdio je i da rebalans "nije harač već samo mjera za uspješan završetak 2009. godine".
Haračem do prihoda, rashodi skoro isti
Predloženim rebalansom prihodi proračuna povećavaju se za 1,38 milijardi kuna, a rashodi smanjuju za tek 260 milijuna kuna. Rebalansom su planirani proračunski prihodi u ukupnom iznosu od 111 milijardi kuna, a rashodi su oko 120 milijardi kuna.
Osim rebalansa, premijerka je zastupnicima predstavila i više zakona kojima se planiraju uštede, poput kriznog nameta kojim će se oporezivati sve plaće i mirovine veće od 3.000 kuna - po stopi od 2 posto one do 6.000 kuna, a one iznad tog iznosa po stopi od 4 posto.
Vlada također odgađa neke investicije te traži nove načine kreditiranja i financiranja, pa tako i gradnju Pelješkog mosta - uzeta je polovica od ukupno 200 milijuna kuna za gradnju mosta te je gradnja odgođena do 2015. godine.
SDSS i HSLS podršku rebalansu uvjetuju uvođenjem poreza na kapitalnu dobit
No, da izglasavanje predloženog neće proći baš lako, svjedoče i uvjeti koje su iznijeli HDZ-ovi koalicijski partneri. Tako klub SDSS-a podršku uvjetuje dodatnim mjerama, uključujući i uvođenje poreza na dividendu i imovinu.
Milorad Pupovac se slaže da su povećanje stope PDV-a, rezanje i štednja unutar državnih institucija bili nužni, ali naglašava da je isto tako nužno uvesti i porez na luksuz i ekstra profit te na kapitalnu dobit, odnosno dividendu.
"Što je s onima koji su stekli bogatstvo?", upitao je i ustvrdio kako je takve nužno oporezivati zbog socijalne ravnoteže, budući da će se kriznim nametom oporezivati sve plaće i mirovine veće od tri tisuće kuna. "To je socijalni mehanizam koji moramo uvesti", poručio je ministru financija Ivanu Šukeru i dodao da "koalicijska vlada mora dovesti brod u luku i omogućiti mu temeljit remont".
Rekao je i da se državu mora obvezati da, kada to rast gospodarstva bude dopuštao, vrati građanima ono što im sada uzima.
HSLS-ovac Ivan Čehok je pohvalio Vladine mjere u smislu da idu u smjeru proaktivne industrijske politike, nužne za izlazak iz krize, ali se, kao i SDSS, zauzeo se za uvođenje poreza na dividendu, ističući potrebu uvođenja neke vrste poreza solidarnosti u vrijeme krize. Zauzeo se i za drastično smanjenje potrošnje, posebno kroz racionalizaciju uprave na lokalnoj razini gdje je "nabujala i metastazirala birokracija", te na državnoj razini, kako se ne bi trošilo više nego se proizvede.
Friščić čvrsto uz Kosoricu
Ključni HDZ-ov koalicijski partner HSS nije imao značajnijih primjedbi na rebalans. Josip Friščić (HSS) kaže da se rebalansom teret krize ravnomjerno raspoređuje na sve slojeve društva, odnosno da se smanjuju rashodi i povećavaju prihodi vodeći računa da se teret krize ravnomjerno podnese.
