WASHINGTON - Proračunski manjak SAD-a prvi put je prešao bilijun dolara, a do jeseni bi mogao narasti na gotovo dva bilijuna, objavilo je ministarstvo financija u Washingtonu.
Proračunski manjak, koji pojačava strah od inflacije, rasta kamata i pada dolara, povećan je s vladinom potrošnjom usmjerenom na ublažavanje recesije, u kombinaciji s oštrim padom poreznih prihoda. Cijena ratova u Iraku i Afganistani također pridonosi golemu manjku u saveznoj blagajni.
Sve veći deficit čini kineske i druge kupce američkih obveznica nervoznima pa bi zbog toga oni ubuduće mogli biti neskloni financiranju duga SAD-a. "Naše strane ulagače iz Kine i drugih područja počinje brinuti ne samo vrijednost dolara, nego i dugoročna sigurnost njihovih ulaganja", izjavio je Sung Won Sohn, ekonomist iz Smith School of Business, Sveučilišta Kalifornija.
Ministarstvo financija objavilo je da je deficit u lipnju iznosio 94,3 milijarde dolara, čime je ukupni iznos od početka proračunske godine u listopadu dosegao 1,09 bilijuna dolara. Obamina administracija predviđa da će do listopada ove godine manjak doseći 1,84 bilijuna dolara.
Vladina potrošnja raste s mjerama za ublažavanja najteže finacijske krize od Velike depresije tridesetih godina 20. stoljeća, a stopa nezaposlenosti dosegla je 9,5 posto.
Kongres je već odobrio 700 milijarda dolara za sanaciju banaka, autoindustrije i drugih sektora, te paket gospodarskih poticaja od 787 milijardi dolara.
Administracija Baracka Obame postavila je za cilj smanjivanje proračunskog manjka na polovicu do kraja prvog mandata, 2012. godine.
Ukupan američki dug sada iznosi 11,5 bilijuna dolara, ili nešto više od 80 posto bruto nacionalnog proizvoda (BDP). Plaćanje kamata na dug prošle je godine državu stajalo 452 milijarde dolara, što je najveća stavka u saveznim rashodima nakon zdravstvenog programa Medicare-Medicaid, Socijalne skrbi i obrane.
Dug se u najvećoj mjeri financira prodajom obveznica ministarstva financija.
