Novi saziv Zastupničkoga doma Hrvatskog sabora odradio je nakon siječanjskih izbora devet sjednica, od kojih jednu izvanrednu.
U novi saziv Doma izabran je 151 zastupnik iz 11 stranaka, a najviše - 68 zastupnika - iz koalicije SDP-a i HSLS-a. Od ostalih stranaka vladajuće šesteročlane koalicije, HSS je dobio 16 zastupničkih mjesta, IDS četiri, a HNS i LS po dva. HDZ je, pak, dobio 46 zastupničkih mjesta, HSP četiri, PGS dva, HKDU i SBHS po jedno, dok su nacionalne manjine zastupljene s pet predstavnika.
Već u travnju, tri su zastupnika napustila HDZ i osnovala novu stranku - Demokratski centar, na čelu s bivšim ministrom vanjskih poslova Matom Granićem. Krajem godine pridružio im se i Đuro Njavro, a HDZ je prije toga napustio i Zlatko Canjuga, koji je prešao u HND. Tako je danas u Zastupničkom domu prisutno čak 13 stranaka.
Najvažnija ovogodišnja odluka Zastupničkog doma jest promjena Ustava, kojom je polupredsjednički sustav vlasti transformiran u parlamentarni. Tako Vlada od donošenja ustavnih promjena odgovara isključivo Saboru, a ne više predsjedniku države.
Predsjednik Republike i dalje će se birati na neposrednim izborima, a premda su njegove ovlasti smanjene, ostao je vrhovnim zapovjednikom oružanih snaga, a ima određene ovlasti u vanjskoj politici, te nad službama sigurnosti.
Ovakvo pozicioniranje triju najviših tijela državne vlasti osigurava ravnotežu u njihovim odnosima i onemogućuje koncentraciju moći u bilo kojem od njih, isticano je u raspravama u parlamentu.
Ustavnim je promjenama, također, naziv Hrvatski državni sabor promijenjen u Hrvatski sabor.
Sabor je donio Deklaraciju o suradnji Hrvatske sa Sudom u Den Haagu, kojom ističe da svi počinitelji ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije trebaju biti kažnjeni, bez obzira na to koje su nacionalnosti i koje su dužnosti obavljali. Hrvatska neupitnim smatra nadležnost Haaškog suda nad ratnim zločinima počinjenima za Domovinskog rata i neposredno nakon njega. Obvezala se pritom da će njezini pravosudni organi poduzeti sve kako bi ratni zločinci bili otkriveni i primjereno kažnjeni. arti-200012144078006
Radi ulaska u WTO izmijenjeni su brojni zakoni, među kojima i Zakon o carinskoj tarifi, kojim su carine smanjene za 28 posto. U svibnju je Sabor prihvatio paket zakona kojim su za dva postotna boda smanjene stope doprinosa na plaće za zdravstveno (s 9 na 7 posto) i mirovinsko osiguranje (s 10,75 na 8,75 posto), čime je cijena rada u prosjeku smanjena za 3,30 posto.
arti-200011092129006Gospodarstvo bi tako trebalo godišnje uštedjeti više od milijardu kuna, a Vlada očekuje da će biti potaknuti zapošljavanje i veća ulaganja. Radi rasterećenja gospodarstva, Sabor je krajem godine prihvatio i smanjenje poreza na dobit s 35 na 20 posto, kao i brojne porezne olakšice, među kojima i onu kojom će se poduzećima kao olakšica priznavati plaće svih novozaposlenih osoba u godini. arti-200011092129006
Prihvaćene su i izmjene poreza na dohodak, čime je uvedena treća stopa, pa će se dogodine taj porez plaćati po 15, 25 i 35 posto. Izglasan je državni proračun za iduću godinu u iznosu od 49,67 milijardi kuna, što je prvi puta da je proračun manji od prethodnoga.
Hrvatski sabor s radom nastavlja polovicom siječnja iduće godine.
