Ponovljenim glasovanjem i većinom zastupničkih ruku, Hrvatski sabor danas je prihvatio Izvješće o radu Državnog odvjetništva RH za 2012. godinu.
Nakon što su službeni saborski brojači pokazali da je za Izvješće glasovao 81 zastunik, a 25 ih se suzdržalo, predsjedavajući NenadStazić rekao je da to nije dobro, jer nisu registrirali da je MirelaHoly (nezavisna) glasovala protiv, pa je zatražio ponavljanje glasovanja.
U drugom 'pokušaju' za Izvješće se izjasnilo 80 zastupnika, suzdržalo ih se 25, a protiv je bila zastupnica Holy.
HDZ je ostao bez odgovora što se promijenilo od prošlog petka kada Sabor, suprotno očekivanjima, nije glasovao o DORH-ovu Izvješću.
Gordan Jandroković (HDZ) podsjetio je da se prošli petak nije glasovalo, uz objašnjenje predsjednika Sabora JosipaLeke da nije bilo uvjeta.
"Što se promijenilo od prošlog petka, objasnite nam o čemu se radi jer javnost je vrlo zainteresirana", obratio se Jandroković Staziću, tumačeći kako bi bilo dobro da ljudi znaju političke razloge.
"Mislim da je javnost zainteresirana hoćemo li izvješće prihvatiti ili ne", uzvratio mu je Stazić i konstatirao da je rasprava zaključena.
Na Jandrokovićevu najavu da će HDZ zbog takvog načina rada biti suzdržan o izvješću, Stazić je kratko poručio "to je vaše pravo".
Pred Europskim sudom sve veći broj tužbi protiv Hrvatske
Broj predmeta u kojima su građani tužili Republiku Hrvatsku pred Europskim sudom za ljudska prava u 2012. je porastao za 45 posto u odnosu na godinu ranije, a u 2013. taj je broj uvećan za još 78 posto, izvijestila je zastupnica Hrvatske pred tim sudom ŠteficaStažnik.
Podnoseći Hrvatskom saboru izvješće o radu svog ureda u 2012., Stažnik je istaknula povećanje broja predmeta koji se tiču prava na suđenje u razumnom roku, povrede prava na život, zabrane mučenja, ponižavajućeg i nečovječnog postupanja, povreda prava na mirno uživanje vlasništva itd.
Europski sud za ljudska prava u 2012. je donio ukupno 23 presude, od čega je u pet slučajeva utvrdio da nije bilo povrede konvencijskog prava. Ured je koordinirao izvršenje 17 presuda, a građanima je na ime obeštećenja isplaćeno 325.950 eura, 70 posto više nego u 2011.
Krajem 2012. u postupku izvršenja ostale su 122 odluke Suda koje su prenesene u 2013., izvijestila je Stažnik. Naglasila je da je riječ o složenim presudama, koje se u najvećem dijelu odnose na sustavne probleme u izvršenju konvencije.
Radi sustavnog pristupa izvršenju presuda Europskog suda za ljudska prava pri Uredu je formiran poseban Savjet za izvršenje presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava kao međuresorno tijelo, koji bi trebalo omogućiti brzu komunikaciju između različitih tijela i otklanjanje sustavnih problema. Prvi rezultat tog savjeta vidljiv je u 2013., kazala je Stažnik.
Europski sud ispituje predmete tek nakon što su tužitelji iscrpili sva pravna sredstva u Hrvatskoj, odnosno kad su iscrpili sve mogućnosti sudske zaštite, pojasnila je Stažnik.
Zastupnici su problematizirali podatak o rastu broja predmeta u kojima su građani tužili Republiku Hrvatsku pred Europskim sudom. "Hrvatska nije društvo u kojem vlada poštenje, odnosno vjera u nepristrano i profesionalno sudstvo, a opterećenje broja predmeta na sudu u Strasbourgu rezultat je refleksije takve stvarnosti", rekao je JosipKregar (nezavisni).
Kregar ističe da se upravo sprema donošenje odluke koju će pozdraviti hrvatski građani, a tiče se spora protiv Ljubljanske banke.
Spor će, po svemu sudeći, završiti u korist štediša Ljubljanske banke što je veliko opterećenje za slovensku državu, ali veliko olakšanje za štediše kojima je nepravedno zakinuto njihovo pravo, rekao je Kregar.
Boro Grubišić (HDSSB) upozorava na podataka da je po broju stanovnika i broju tužbi pored Europoskim sudom Hrvatska zauzela treće mjesto u Europi.
Jadranska Kosor (nezavisna) navodi da je građanima na ime obeštećenja isplaćeno gotovo 326 tisuća eura, 70 posto više nego u 2011. "Ti će iznosi, po svemu sudeći rasti, a pitanje svima nama je zašto domaći sustav nije adekvatno odgovorio", kaže Kosor.
Nadica Jelaš (SDP) smatra da bi štetu zbog pogrešnog postupanja državnih institucija trebalo spustiti na same institucije, čak do razine djelatnika u tim institucijama.
Takvo mišljenje dijeli i Grubišić. "Kada bi onaj tko je bio 'glavni štetočina' u financijskom smislu snosio odgovornost, to bi možda bio prvi primjer koji bi, možda, popravio situaciju", kaže Grubišić.
