Hrvatski građani uskoro postaju građani EU. Europsko građanstvo donosi formalne stvari, poput mogućnosti biranja za Europski parlament, zaštite diplomatskih predstavništava, ali donosi i druge oblike pravne povezanosti Europe i europskih građana, naglasio je predsjednik države.
"Ono što je po meni važnije je izgradnja drugog, europskog identiteta Hrvatske. Europski identitet ne znači gubitak postojećeg, našeg hrvatskog identiteta, nego njegovu nadogradnju. To je proces koji će trajati možda i generacijama", istaknuo je Josipović. Početak je tog procesa izbor hrvatskih predstavnika u Europski parlament. Unatoč kritikama da hrvatski građani ne znaju dovoljno o važnosti tih izbora, Josipović tako ne smatra. Na zamjerke da je izbore za EU-parlament raspisao prerano ili pak na zamjerke da su trebali biti održani zajedno s lokalnima izborima, zbog ušteda, odgovara da se pri odluci o datumu raspisivanja izbora prije svega vodio europskom idejom, a ne kalkulacijama pojedinih stranaka.
"Riječ je o tome da imamo prve europske izbore. Da smo imali kampanju zajedno s onima za lokalne izbore, niti ova skromna kampanja za EU-parlament ne bi došla do izražaja. Cijena u nešto manjem broju birača koji će pristupiti glasanju i troškovima izbora, vrijedno je onog što dobivamo, a to je fokusiranost na Europu i europska pitanja", ističe predsjednik države.
Što se odaziva na euro-izbore tiče, Josipović očekuje da bi on mogao biti sličan kao za parlamentarne izbore. Tako su, kaže, pokazali primjeri drugih zemalja. Iako bi na te izbore moglo izići manje birača nego na lokalne, vjeruje da će jačanjem europskog identiteta i neposredna utjecaja europskih institucija na živote hrvatskih građana, rasti i broj onih koji sudjeluju na europskim izborima.
"Iduće godine ćemo imati redovne izbore za Europski parlament. Očekujem da će interes za EU do tada porasti", ističe predsjednik RH.
S obzirom da će Hrvatska imati tek 12 zastupnika u Europarlamentu, Josipović smatra da će njihova moć u donošenju odluka u EU-parlamentu biti jednaka onoj koju imaju i drugi europarlamentarci. Misli da se oni pomalo simplificirano promatraju kao nacionalni zastupnici.
"Ako pogledamo stvarno stanje u EU-parlamentu, zastupnici se ne grupiraju prema državama iz kojih dolaze, nego djeluju unutar europskih političkih opcija i klubova. Njihova je zadaća u prvom redu da formiraju europsku politiku, a tek onda da u izvjesnoj mjeri zastupaju i brane interese svojih zemalja."
Na kandidacijskim listama su se pojavila imena koja su dobar dio svojeg političkog imidža temeljila na euroskepticizmu. Koliko mogu pridonijeti Europskoj uniji i zastupati nacionalne interese ako su pritom protivni samoj njenoj ideji? Mogu, tvrdi Josipović.
"Imamo mnogo primjera da u Europskom parlamentu sjede antieuropejci. I oni su dio europskog društva. Zastupaju neka svoja politička načela. U hrvatskom se slučaju pokazalo da neki od takvih načela na kraju ipak odustanu", smatra predsjednik države. Naglašava da među kandidatima ipak ima respektabilnih političara za koje ne sumnja da će svoju ulogu u EU-parlamentu, ako budu izabrani u njega, doraditi uspješno.
Predsjednik Republike na kraju poručuje da Europski parlament neće obezvrijediti Hrvatski sabor. Ističe da su sve zemlje koje su ušle u EU prenijele dio svojeg suvereniteta na EU, no da to nimalo nije umanjilo važnost nacionalnih parlamenata.
"Pojačat će se sinergija Unije i naše države i institucija. Sabor će u provedbi europskih pravila morati donositi neke propise i zakone, ali će, pojašnjava Josipović, donositi i zakone koje imaju nacionalne specifičnosti." Sabor, smatra, neće postati manje atraktivan za naše političarke i političare nego što je to bio do sada.
