Ruski predsjednik Vladimir Putin obećao je da će Ťsrezatiť velike ruske biznismene na najmanju moguću mjeru. Po svemu sudeći, Putinove riječi počele su se i ostvarivati. Val istraga koji se pokrenuo prošlog mjeseca, a sada navire punom snagom, postavio je pred velik broj vrhovnih Ťoligarhať moguće pravne postupke s optužbama za izbjegavanje poreza i prijevaru.
Na udaru su se sad našli:
- Vagit Alekperov, predsjednik najveće ruske naftne tvrtke
- Vladimir Potanin, predsjednik tvrtke Interros
- Vladimir Kadannikov, bivši zamjenik premijera, predsjednik najvećeg ruskog proizvođača automobila Avtovaz.
Najveći ruski neovisni medijski baron Vladimir Gusinsky koji je predstavljao moćan glas opozicije Kremlju, već je osuđen za prijevaru i kratko pritvoren.
Najzanimljiviji je slučaj Avtovaza, jer može razotkriti prljave igre Borisa Berezovskog, tajkuna koji je do nedavno bio jedan od najvećih ruskih brokera. Berezovsky trenutno vodi parnicu s časopisom Forbes koji je tužio nakon što je u njemu objavljeno da je kum kriminalaca povezan s brojnim ubojstvima. Za njega se vjerovalo da je bio jedan od moćnika koji je pomogao Putinu da naslijedi Jeljcina.
Prošlog su mjeseca tajkuni, nakon privođenja Gusinskog, ostavili razmirice postrani i udružili snage u zajedničkom prosvjedu protiv njegova privođenja. Svi oni nadziru najutjecajnije ruske medije i sektore proizvodnje ? naftu, benzin i metale. Zajedničkom prosvjedu su uzrokom implikacije na koje navodi slučaj Gusinskog, od kojih je najvažnija upitnost ispravnosti privatizacije iz 1995. Ruskim tipom privatizacije sve su veće bivše sovjetske državne tvrtke pale u ruke izabranoj nekolicini moćnih bankara, čime se stvorila Ťoligarhijať kojoj se sada, kako se čini, prijeti.
Iako je ruska vlada u prošlosti provela nekoliko trikova kako bi naplatila poreze, kriminalni se zakon nikada nije primijenio na velike tajkune, spomenute oligarhe. Sada se čini da Putin udara na najmoćnije.