Ruske investicije u Hrvatsku opet su dobrodošle. Izaslanstvo je
bilo brojno, a veći dio dana razgovori su se vodili iza
zatvorenih vrata.
No, uskoro je postalo jasno da su tri teme bile na stolu: opskrba
plinom, suradnja u mogućoj izgradnji elektrana na plin te razvoj
mreže za opskrbu motornih vozila plinom.
Prvi je posao već sklopljen, Gazprom je
kutinskoj petrokemiji prodao 130 milijuna prostornih metara plina
po 20 posto nižoj cijeni. A to je, kaže ministar, dobar znak, i
to ne samo za industriju.
"Oni su već sada na hrvatskom tržištu i oni očito žele ozbiljno
zajedno s Vladom raditi na tržištu plina u Hrvatskoj. Vjerujte da
ćemo u što kraćem mogućem roku, kad za to dođe vrijeme, reagirati
i cijenama plina. Vjerujte da neće sigurno bit povećanje, sad
jedino može biti snižavanje, ako ne zadržavanje", rekao je
ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
"Mi ne želimo samo iskorištavati ono što već postoji, mi želimo
razvijati tržište na koje dolazimo. Svakako ćemo se prijavljivati
na natječaje istraživanja naftnih i plinskih bušotina i tu
planiramo pobijediti i pružati dobru uslugu", kazao je generalni
direktor Gazprom Exporta, Aleksandar
Medvjedev.
No, od brojnih tema o kojima se razgovaralo, ministar je
zaboravio na možda i najvažniju.
Hrvatska je konačno dogovorila ono što se dugo najavljivalo, svoj
odvojak plinovoda Južni tok. Odvojak je zapravo dvosmjerni
plinovod koji će povezati plinske sustave Hrvatske i Srbije
te omogućiti transfer 2,7 milijardi prostornih metara plina
godišnje između dvije države.
"U Plinacru će se potpisati akcijski plan realizacije onog
odvojka južnog toka o kojem smo pričali, tehničke službe Gazproma
i Plinacroa su sve realizirali", istaknuo je Vrdoljak.
Dolazak ovakvog ulagača dobar je znak za hrvatsku industriju, no
analitičari kažu - za ekonomski oporavak to nije dovoljno.
"Ova investicija je važna jer možemo očekivati sigurniju opskrbu
plinom i nižu cijenu, što znači i nižu cijenu prerađivačke
industrije, no da bi povećali svoju kompetitivnost trebat će
uložit još mnogo truda i uklonit još dosta birokratskih
barijera", pojasnio je ekonomski analitičar Zdeslav
Šantić.
Jer ne ukloni li ih se, veliki bi se ulagači lako mogli vratiti
tamo odakle su i došli.
Nakon više od deset godina nejasnih odnosa, konačno se sjelo s jednom od najvećih ruskih tvrtki Gazpromom i postiglo neke dogovore. Priključak na Južni tok, ulaganja u plinsku mrežu, istraživanje bušotina u južnom Jadranu - samo su neki od poslova zanimljivih ruskom divu. Kakve bi koristi od toga mogli imati građani, pogledajte u prilogu.
