Vijest da država nabavlja 40 tona kokošje paštete za višemilijunske iznose za popunjavanje strateških zaliha izazvala je čuđenje u javnosti. Njima bi se nahranilo i zbrinulo stanovništvo u slučaja rata ili velikih katastrofa.
Nepregledne kutije, a svakoj se zna raspored i broj. Ležajevi,
vreće za spavanje i mrtvace, stolovi, šibice, pa čak i žličice za
bijelu kavu. Dio su robnih zaliha za koje država na godinu
izdvaja od 30 do 40 milijuna kuna.
"Strateške robne zalihe se osnivaju radi neposredne ratne
ugroženosti RH, radi ugroženosti za neovisnost, opstojnost I
samostalnost države, radi prirodnih nepogoda, radi tehnoloških
ili ekoloških katastrofa", izjavio je ravnatelj Ravnateljstva za
robne zalihe IvoMilatić.
Kamera RTL-a ušla je u tajno skladište koje će zbrinuti
stanovništvo za vrijeme prvog udara.
U Republici Hrvatskoj 7 je ovakvih skladišta strateških robnih
zaliha. Njihove lokacije su tajna. Ovo konkretno nalazi se u
sjeverozapadnom dijelu Hrvatske. Svi ovdje uskladišteni ležajevi,
deke i jastuci, dovoljni su za zbrinjavanje od 50 do 100 tisuća
ljudi.
Hrana se ne čuva u skladištima, već kod proizvođača namirnica. U
ministarstvu gospodarstva, koje je zaduženo za javnu nabavu robe,
kažu, hrani ne može isteći rok trajanja jer se mora obnavljati
bez novih troškova.
"Tako da je hrana na čitavom teritoriju RH kod naših proizvođača,
znači ovisno o vrsti hrane o kojoj se radi, o šećeru, o mlijeku,
o konzervama, bilo mesnim, bilo ribljim. Jasno, meso čuvamo I u
živoj stoci, tako da je ona po hrvatskim farmama", dodaje
Milatić.
Kokoši se ne čuvaju na farmama pa je država prije nekoliko
tjedana nabavila 40 tona kokošje paštete. Iako su za nju nudili 2
milijuna i 700 tisuća kuna, nabavili su je, hvale se, za milijun
i 330 tisuća.
"Razlog zašto se nabavlja i kokošja pašteta, osim goveđih,
svinjskih i svih ostalih je jasna. Vi kada upućujete i
humanitarne i bilo koje pomoći, kokošja pašteta je najbolja
pašteta jer ona nema nikakvih vjerskih, zdravstvenih, dobnih,
nikakvih problema".
Njezinu distribuciju, kao i ostalih potrepština, koordinirala bi
Državna uprava za zaštitu i spašavanje, a kako bi se sve
odvijalo, tek bi u slučaju potrebe odlučio Stožer za zaštitu i
spašavanje.
"Raspravljali bi koji su to najpogodniji smjerovi kretanja i kako
da se dostavi roba od točke A do točke B", kazao je načelnik
Sektora za civilnu zaštitu DUZS-a RobertMikac.
Inače, strateške robne zalihe mogu se koristiti i kao pomoć
drugim zemljama. 50-ak ovakih ležajeva, 50 stolova s 200 stolaca
pa i 2000 jastučnica i deka, Hrvatska će dati sirijskim
izbjeglicama u Bugarskoj.
