Studentsko doba za mnoge je najljepše razdoblje života, a uskoro bi moglo postati još i bolje. Umirovljenici predlažu da se redovnim studentima svaka godina na fakultetu upiše u radnu knjižicu. Na prvi posao došli bi tako s radnim iskustvom.
"Svaka ideja koja ide u benefit studentima naravno da ću biti za nju. Mislim nisam dovoljno informirana da dam neki bolji odgovor, ali da, može. Zašto ne", kaže studentica Buga. Da bi ovako nešto bilo dobro za njih misli i student Leo.
A bilo bi dobro i za društvo, objašnjavaju u platformi Umirovljenici zajedno. Dva su glavna motiva prijedloga.
Milivoj Špika iz platforme "Umirovljenici zajedno" ističe da nam u socijalnom smislu trebaju mladi i obrazovani ljudi. "Treba ih zadržati u Hrvatskoj, jedan od načina je da se kašnjenje izlaska na tržište rada nadoknadi priznavanjem godina redovitog studiranja. A ova demografska je da bi na neki način motivirali mlade ljude da ostanu u Hrvatskoj", dodaje.
Nije ideja pala iz vedrog neba, neku vrstu staža za vrijeme studiranja imaju Slovenija, Španjolska i druge europske zemlje. "Poljaci čak za studij od 5 godina priznaju osam godina radnog staža. Imamo Belgijance i neke druge države koji omogućavaju da se dokupi taj radni staž i da to čak uđe u osnovicu za mirovinu", zaključuje Špika.
Jasno je zašto su u Hrvatskoj želi povećati broj onih koji u mirovinu idu s punim radnim stažem. Četiri do pet godina dodatnog radnog staža umirovljenicima bi puno značilo. U punu starosnu mirovinu ide tek 17% Hrvata. Prosječno radimo 33 godine, dok je prosjek EU 36.
S dodatnim radnim stažem penzije bi narasle pa bi se moglo bolje i živjeti.
Mara u prijevremenu mirovinu je otišla s 50 godina starosti i 30 godina radnog staža. "Slaba je mirovina, tek sad. Imala sam 2700 kn, a sad je 400 eura. Jer sam išla na muževu, da nisam imala bi 1900 kn", kaže.
Deset posto penzije više značilo bi puno i umirovljeniku Branku. Svaka euro umirovljenicima u Hrvatskoj dobro bi dobro došla, ali gospodin Miro iz Švicarske misli da je prijedlog nerealan.
"Švicarska čisto ima jedan fini, organizirani i dobro izbalansirani sistem socijalnih davanja i socijalnih primanja. Koliko ste radili u Švicarskoj,
tolika je i mirovina", priča nam. Prijedlog vjerojatno nema svjetlu budućnost.
"Meni se to čini kao briljantna ideja, možda bi trebali krenuti s srednjom školom, možda i osnovnom. Ponavljaci trebaju dobiti beneficirani staž", sarkastično prijedlog komentira profesor radnog prava Viktor Gotovac.
Prijedlog je karikaturalan, povećanje staža na umjetan način ne bi donijelo ništa osim rupe u proračunu.
"To je besmislica, pogotovo zato što bi za taj staž onda netko trebao platiti taj novac. Nisam siguran da država ima taj novac. Mirovine nisu nagrada, to je pravo koje proizlazi iz uplata doprinosa", smatra.
Produživanje staža i povećanje mirovina ne postiže se potezom pera. Dugoročno bi trebalo reformirati mirovinski sustav, smanjiti uplate u prvi,
obvezni stup i povećati u drugi, dobrovoljni.
Za ekonomskog analitičara Andreja Grubišića zaključak je jednostavan. "Dekretima ne možete promijeniti ekonomsku realnost, to je prva stvar. Da bi mirovine prvog stupa bila veće, više ljudi mora raditi ili uplate pojedinačne moraju biti više, da bi uplate bile više produktivnost rada se mora povećati",
poručuje.
I tako, čini se, san o stažu bez staža, pada u vodu. Ni Vlada, neslužbeno, nije oduševljena. Iako neke bogatije zemlje imaju slična rješenja, put ka boljim mirovinama u Hrvatskoj, čini se, leži negdje drugdje. Jedan od prijedloga je i da se u radne knjižice upišu i studentski poslovi. Po mnogima - puno bolje rješenje.
