staž BEZ rada / Umirovljenici predlažu: 'Dajte studentima da im se broji staž dok studiraju!' Neke zemlje to već imaju, ali...

Ni Vlada, neslužbeno, nije oduševljena idejom da se redovnim studentima u radnu knjižicu pišu godine provedene na fakultetu. Iako neke bogatije zemlje imaju slična rješenja, put ka boljim mirovinama u Hrvatskoj, čini se, leži negdje drugdje

13.7.2023.
8:30
VOYO logo

Studentsko doba za mnoge je najljepše razdoblje života, a uskoro bi moglo postati još i bolje. Umirovljenici predlažu da se redovnim studentima svaka godina na fakultetu upiše u radnu knjižicu. Na prvi posao došli bi tako s radnim iskustvom.

"Svaka ideja koja ide u benefit studentima naravno da ću biti za nju. Mislim nisam dovoljno informirana da dam neki bolji odgovor, ali da, može. Zašto ne", kaže studentica Buga. Da bi ovako nešto bilo dobro za njih misli i student Leo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

A bilo bi dobro i za društvo, objašnjavaju u platformi Umirovljenici zajedno. Dva su glavna motiva prijedloga.

Image
GODINU DANA RATA /

Studentica iz Ukrajine u Hrvatskoj: 'Sanjam o povratku kući'

Image
GODINU DANA RATA /

Studentica iz Ukrajine u Hrvatskoj: 'Sanjam o povratku kući'

Milivoj Špika iz platforme "Umirovljenici zajedno" ističe da nam u socijalnom smislu trebaju mladi i obrazovani ljudi. "Treba ih zadržati u Hrvatskoj, jedan od načina je da se kašnjenje izlaska na tržište rada nadoknadi priznavanjem godina redovitog studiranja. A ova demografska je da bi na neki način motivirali mlade ljude da ostanu u Hrvatskoj", dodaje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nije ideja pala iz vedrog neba, neku vrstu staža za vrijeme studiranja imaju Slovenija, Španjolska i druge europske zemlje. "Poljaci čak za studij od 5 godina priznaju osam godina radnog staža. Imamo Belgijance i neke druge države koji omogućavaju da se dokupi taj radni staž i da to čak uđe u osnovicu za mirovinu", zaključuje Špika.

Jasno je zašto su u Hrvatskoj želi povećati broj onih koji u mirovinu idu s punim radnim stažem. Četiri do pet godina dodatnog radnog staža umirovljenicima bi puno značilo. U punu starosnu mirovinu ide tek 17% Hrvata. Prosječno radimo 33 godine, dok je prosjek EU 36.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

S dodatnim radnim stažem penzije bi narasle pa bi se moglo bolje i živjeti.

Mara u prijevremenu mirovinu je otišla s 50 godina starosti i 30 godina radnog staža. "Slaba je mirovina, tek sad. Imala sam 2700 kn, a sad je 400 eura. Jer sam išla na muževu, da nisam imala bi 1900 kn", kaže.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Deset posto penzije više značilo bi puno i umirovljeniku Branku. Svaka euro umirovljenicima u Hrvatskoj dobro bi dobro došla, ali gospodin Miro iz Švicarske misli da je prijedlog nerealan.

"Švicarska čisto ima jedan fini, organizirani i dobro izbalansirani sistem socijalnih davanja i socijalnih primanja. Koliko ste radili u Švicarskoj,
tolika je i mirovina", priča nam. Prijedlog vjerojatno nema svjetlu budućnost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Meni se to čini kao briljantna ideja, možda bi trebali krenuti s srednjom školom, možda i osnovnom. Ponavljaci trebaju dobiti beneficirani staž", sarkastično prijedlog komentira profesor radnog prava Viktor Gotovac.

Prijedlog je karikaturalan, povećanje staža na umjetan način ne bi donijelo ništa osim rupe u proračunu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"To je besmislica, pogotovo zato što bi za taj staž onda netko trebao platiti taj novac. Nisam siguran da država ima taj novac. Mirovine nisu nagrada, to je pravo koje proizlazi iz uplata doprinosa", smatra.

Produživanje staža i povećanje mirovina ne postiže se potezom pera. Dugoročno bi trebalo reformirati mirovinski sustav, smanjiti uplate u prvi,
obvezni stup i povećati u drugi, dobrovoljni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za ekonomskog analitičara Andreja Grubišića zaključak je jednostavan. "Dekretima ne možete promijeniti ekonomsku realnost, to je prva stvar. Da bi mirovine prvog stupa bila veće, više ljudi mora raditi ili uplate pojedinačne moraju biti više, da bi uplate bile više produktivnost rada se mora povećati",
poručuje.

I tako, čini se, san o stažu bez staža, pada u vodu. Ni Vlada, neslužbeno, nije oduševljena. Iako neke bogatije zemlje imaju slična rješenja, put ka boljim mirovinama u Hrvatskoj, čini se, leži negdje drugdje. Jedan od prijedloga je i da se u radne knjižice upišu i studentski poslovi. Po mnogima - puno bolje rješenje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Samit
Versailles
Brak na prvu
Tajne vinove loze
Nestala
default_cta
Hell's kitchen
Ljubavna zamka
Pevačica
Barbie u školi za princeze
Brak na prvu Australija
default_cta
Obiteljske tajne
ZLOGLASNI
Cijena strasti
VOYO logo