Prošle su dvije godine otkako je Rusija napala Ukrajinu. Volodimir Zelenski prvi put je objavio i koliko su izgubili vojnika: 31.000. A ako ste mislili da su silne sankcije Zapada utjecale na Rusiju - krivo ste mislili. BBC piše da dnevno izvoze 8 milijuna barela nafte u Kinu i Indiju, a za iduću godinu predviđaju im gospodarski rast veći nego Britaniji i Europi. Priču donosi Petar Panjkota.
Dvije godine od početka agresije, na prvoj liniji fronte na istoku zemlje, ukrajinski vojnici iz dana u dan svjedoče o sve težoj situaciji. Na svakom drugom položaju, fali municije.
"Ne znam što će se dogoditi ako zaustave isporuke streljiva. Iskreno ne znam. Ne mogu ni vjerovati da bi se to moglo dogoditi", izjavio je jučer kod Bahmuta Roman, zapovjednik artiljerijske jedinice ukrajinske vojske.
Ukrajina gubi teritorij, kako tvrdi ministar obrane, jer 50 posto oružja koje su obećali zapadni partneri ne stiže na vrijeme. I tako već mjesecima, što frustrira Ukrajince posvuda, pa i one koji ratna zbivanja prate iz Zagreba. "Salonske podrške, slikanje, obećanja, mahanja zastavama, grljenje, pokazivanje emocija - sve to ne pije vodu, kako bismo rekli. Ovo je tvrda situacija, ili ćeš mi dati kamen da bacim na protivnika, ili će on mene kamenom ubiti, slično Davidu i Golijatu", kaže Boris Graljuk iz Ukrajinske zajednice Grada Zagreba.
A Golijat, suprotno očekivanjima, ne da nije na koljenima nego djeluje u top formi. Unatoč sankcijama bez presedana, ruska ekonomija, sasvim pretvorena u ratnu, nije uništena, ovo što gledate su kadrovi s aktualnog vojnog sajma u Moskvi. Takvoj Rusiji predviđa se veći rast BDP-a nego Europskoj uniji, Kremlj se hvali nikad većom zaposlenosti.
Ruse hvali i Tucker Carlson, kako su im niske cijene i čista podzemna. "Kako Rusija, zemlja koja je, kako nam govore, benzinska stanica s nuklearnim oružjem, ima podzemne stanice koje ljudi koriste za odlazak na posao i kući svakoga dana, ljepše od bilo čega u našoj zemlji", zapitao se tako Tucker, i naišao na ismijavanje kod zapadnih medija.
Ali, okrenutih leđa Europi, s izvozom nafte i plina preusmjerenim prema Kini i Indiji, Putin je doma sada popularan, sve dok se drži obećanja da neće biti nove mobilizacije. "Da bi se rat u Ukrajini mogao voditi, moraju se mijenjati postrojbe, koje više mjeseci borave na bojištima i koje trpe velike gubitke. I kada se otvori pitanje mobilizacije, doći će do dodatne političke nestabilnosti", kaže Božo Kovačević, bivši hrvatski ambasador u Moskvi.
UN procjenjuje da je više od 10 tisuća ubijenih
Jer ne smijemo zaboraviti žrtve. Prvi put od početka rata, ukrajinski predsjednik iznio je konkretne podatke o žrtvama - 31 tisuća vojnika je poginula, 15 tisuća je nestalih, što je upola manji broj od američkih procjena. S druge strane, na ruskoj strani je najmanje 113 tisuća poginulih, gotovo dvostruko više ranjenih, s tim da i tu američke procjene govore o čak 300 tisuća mrtvih. Što se civilnih žrtava tiče, UN procjenjuje da je više od 10 tisuća ubijenih, gotovo 20 tisuća ranjenih, ali i taj broj je sigurno veći.
A dok su ga u Kijevu obilazili saveznici, slikali se i obećavali daljnju pomoć, ukrajinski predsjednik je opet priznao o čemu ovisi ishod rata.
"Ovisi o vama, o našim saveznicima, o zapadnom svijetu. Ako smo dobro naoružani, ako imamo oružje, nećemo izgubiti ovaj rat", rekao je Zelenski.
Ipak, prema posljednjoj anketi u 12 zemalja članica Unije, samo deset posto Europljana vjeruje u pobjedu Ukrajine, dvostruko više da će pobijediti Rusija. I to političari sigurno imaju u vidu, posebno kad se europski farmeri bune zbog uvoza jeftine ukrajinske pšenice i drugih proizvoda. "Sve to daje naslutiti da će Zapad biti raspoložen da se pitanje rata u Ukrajini riješi i prije nego što Ukrajina oslobodi svoje okupirane teritorije. A to je za Ukrajinu nepovoljno", kaže Božo Kovačević.
Ukrajinci i dalje velikom većinom vjeruju u pobjedu
Iako se već sada procjenjuje da će obnova ukrajinske ekonomije i rekonstrukcija razorenih gradova koštati nevjerojatnih 486 milijardi dolara, Ukrajinci sami i dalje velikom većinom vjeruju u pobjedu, i za mnoge to znači vraćanje svih teritorija. "Tu kompromisa nema, tko god misli na nekakav kompromis, na tuđi račun. Ne može biti, jer to onda nije kraj. S tim se mora završiti. Znači, deratizacija, kao što je s fašizmom bila deratizacija. U svim strukturama", zaključuje Boris Graljuk.
Pitanje je samo je li to ostvarivo bez da se u Ukrajinu, uz oružje, pošalju i ljudi. I baš danas, kada je Švedska službeno ušla u NATO, slovački premijer tvrdi da neke članice Saveza i Europske unije razmatraju slanje vojnika. A to onda gotovo sigurno znači i širenje rata.
