Petar Panjkota si je dao truda i doznao prosječne plaće koje je prezentirao u studiju RTL Direkta. Riječ je o grubim izračunima prosječne plaće pri čemu su Direktovoj ekipi pomogli sindikati, udruge, ljudi iz sustava s obzirom na to da prosjek plaće ovisi o nizu parametara, godinama staža, prijavljenoj djeci, raznim dodacima, ali ugrubo smo došli do konkretnih brojki.
Što se medicinskih sestara tiče, prosjek plaće ovisi i o tome rade li u domovima zdravlja, smjenskom radu u bolnicama, noćnim šihtama, blagdanima što donosi neke bonuse. No, sestra koja radi u jutarnjoj smjeni bolničke poliklinike prosječno zarađuje samo 800 eura. Zahtjev da se takva plaća poveća za 10 posto doista se ne čini nerazumnim. Tim više, ako znamo da su liječnici dobili povećanje koeficijenata, prije čega su, recimo, liječnici obiteljske medicine imali prosječnu plaću od 1427 eura, a s povećanjem koeficijenata plaća će im od lipnja rasti za 200 ili 300 eura, ovisno o tome imaju li specijalizaciju.
Liječnici koji rade kao specijalisti imaju, kako je sam ministar nedavno objavio, prosječnu plaću od gotovo 2800 eura. A što su dobili liječnici, to i još više žele dobiti i suci. Jer, kako su objavili iz Udruge sudaca, prosječna plaća prvostupanjskog suca iznosi 1522 eura, a da su sudačke plaće u zadnje 24 godine pratile rast prosječne plaće, prvostupanjski sudac bi prosječno zarađivao gotovo tri i pol tisuće eura, dakle 2 tisuće eura više od ovoga. I zato im onda valjda nije prihvatljiva povišica od samo 500 eura.
Što je s učiteljima? Školski sindikati traže veće plaće za deset posto
Da, kao i medicinske sestre, zahtjev ne djeluje nimalo pretjerano. Jer plaća učitelja u osnovnoj školi, dakle na jako odgovornom radnom mjestu, posebno u ovo vrijeme kada je sve više nasilja u školama, a autoritet učitelja sve narušeniji, iznosi niti 1200 eura. Za usporedbu, onaj tko želi ove sezone konobariti na Jadranu zaradit će prosječno tisuću eura, uz napojnice koje učitelji ne dobivaju. Prema tome, ispada da je isplativije biti nositelj tacne nego nositelj obrazovanja budućih generacija.
Čime se u ovoj državi najisplativije ili najmanje isplativo baviti?
Tu su stvari dosta očekivane i ne mijenjaju se puno. Najisplativije zanimanje u Hrvatskoj je kontrolor leta, oni u prosjeku zarađuju preko tri tisuće eura, uz menadžere su jedina profesija koja prebacuje tri tisuće. Morate se jedino dugo školovati, stjecati iskustvo i onda na dnevnoj bazi raditi jedan od najstresnijih poslova. Puno manje stresan, ali ne i puno manje isplativ je posao farmaceuta. Zaposleni u toj industriji, jednom od uspješnijih dijelova hrvatskog gospodarstva, u prosjeku zarađuju više od 2700 eura. I, naravno, kao i u svakoj drugoj razvijenijoj zemlji svijeta, isplativo je baviti se informacijskim tehnologijama - programer u IT firmi prosječno mjesečno kući donosi 1668 eura.
Što se tiče najslabije plaćenih, među njima su blagajnici u trgovinama, iako tu plaće jako variraju od firme do firme, u Sindikatu trgovina su prema posljednjim dostupnim podacima izračunali da se radom na kasi prosječno zaradi samo 618 eura mjesečno.
Još slabije plaćen je posao zaštitara, još jednog zahtjevnog i stresnog zanimanja, oni u prosjeku zarađuju samo 615 eura, možda zaposleni u narodnjačkim klubovima nešto dižu taj prosjek. A najneisplativije zanimanje u Hrvatskoj je tekstilna radnica - one zarađuju tek 577 eura mjesečno. A njihovi su sindikati svojedobno procijenili da tekstilne radnice rade svakodnevno par sati više od standarda, i do 60 sati tjedno, na internetu su se mogle čitati priče o užasnim uvjetima u kojima rade. To je ona surova strana kapitalizma, u Hrvatskoj, ali i svugdje.
Ali nije baš svugdje tako, zaštitari u Njemačkoj imaju plaću 1800 eura.
