Kolju stoku, vade iznutrice, skidaju kožu, tope mast i salo, miješaju i prerađuju meso. I tako svaki dan.
Možda vam se čini da posao mesara danas ne zanima nikoga, ali baš je to posao budućnosti. A to najbolje pokazuje i primjer Marija Radića, 19-godišnjaka koji je lani završio mesarsku školu i vrlo rano shvatio da će se mljevenim i carskim baviti - cijeli život.
"Nije da sjedim u uredu i to, volim više fizički rad nego sjedit. Nikad nije dosadno na poslu, radim s mesom, s hranom. Ljudima je lijepo vidjeti mlade ljude koji rade", govori Marijo.
A da je mladih ljudi koji to stvarno žele raditi sve manje - govori nam i to da je Marijo u svom razredu u srednjoj školi imao samo 5 kolega. U generaciji nakon njega, broj je bio još i manji.
"Čuo sam narednih godina da je u cijeloj školskoj godini bilo 4 mesara. Zabrinjavajuće je, neće imati tko raditi"
A koji su još poslovi budućnosti? Ako mislite da se radi o tiktokerima, glumcima, ili pak astronautima - prevarili ste se.
Jer prema novom istraživanju Hrvatske gospodarske komore, poslodavci će se osim za mesarima, najviše otimati za električarima, stolarima, vodoinstalaterima, te krojačima i šivačima.
Šivanje nije posao budućnosti, nego sadašnjosti kaže nam Dragica. Jer sve se više radi po mjeri, bilo za muškarce, bilo za žene. Za izradu haljine ili odijela - ima i listu čekanja.
"Mi trenutno imamo dosta posla, velika je potražnja, mislim da su krojači ili krojačice u deficitu. Sad kad bi netko šivao svečanu haljinu, ili maturalnu haljinu, čeka se oko 2 mjeseca. Znači možda da ima više krojača možda bi to bilo malo brže", govori Dragica Petrović, krojačica.
I nije da nema interesa, kaže nam Dragica. Jer mnoge učenice koje su na praksu došle kroz njezin salon, danas imaju svoj obrt. Ali kaže, i dalje ih nema dovoljno.
"Pa da, mislim da je naš posao malo potplaćen", odgovorila je na pitanje, misli li da je situacija tkava zbog plaće.
Istraživanje pokazuje da se čak 41 posto poslodavaca najviše namuči u pronalasku zaposlenika sa srednjom stručnom spremom. A s obzirom na brojne predrasude o trogodišnjim školama, to nije ništa čudno, objašnjava profesorica strukovne škole.
"Mnogo naših ljudi misli, da ako nisi završio gimnaziju ili fakultet da si manje vrijedan. Ta jedna klima koja vlada u društvu da je obrtničko zanimanje manje vrijedno jer kao prljav si, pa si onda samo 3 godine. A ništa od toga nije istina", priča Valerija Bartolec, profesorica strojarstva u strukovnoj školi.
Jer nijedan farmaceut, pravnik ili arhitekt ne može zamijeniti dobrog majstora.
"Obrtnička zanimanja su zanimanja budućnosti jer bez toga naš život stvarno nije moguć", zaključila je.
I nije. Iako tehnologija silovito ide naprijed, za 10 ili 20 godina električari, mesari i krojačice mogli bi biti svaki drugi oglas za posao.
