Da je sinoć na Trešnjevci raznesen bankomat više nije ni vijest. Jedva crtica u rubrici crne kronike. Veća bi vijest bila da noćas nije raznesen nijedan bankomat, jer ovakve su eksplozivne pljačke postale gotovo svakodnevne.
Čak i kad je prije dva mjeseca pala jedna banda "bankomat bombardera" na Kvarneru, zanat su nastavili drugi.
Čak i kad su banke ubacile onu tintu u aparate, još uvijek lopovi nisu posustali sa svojim pirotehničkim aktivnostima. To s bojom, službeno se zove, inteligentni sustav za neutralizaciju novčanica, ali očito su pljačkaši inteligentniji od inteligentnog sustava.
Svaki tjedan, bankomat jedan. Tako je noćas završio i ovaj na zagrebačkoj Trešnjevci. Policija štura u priopćenju. Ne zna se koliko je novca iz bankomata odneseno. Poznato je samo da je došlo do eksplozije i da je obrazac zapravo uvijek isti.
"Radi se, naravno, uvijek kad je manja vidljivost i kad je manji broj prolaznika. Naravno da počinitelji tu računaju na način da se nikoga ne ozlijedi, to nije njihova namjera", kaže stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila.
O kakvom se eksplozivu radi, policija još ne otkriva. No u posljednje vrijeme gotovo uvijek je riječ o običnom plinu. Lani su uspješno u zrak digli 24 bankomata. Ove godine, a još su tri i pol mjeseca do kraja, čak 4 više.
"Sama tehnologija je otprilike takva da se upumpava određeni plin u unutrašnjost bankomata koji se onda zapaljuje, potpaljuje, uslijed čega dolazi do eksplozije", kaže Cvrtila.
Prema tragovima na mjestu na kojem se bankomat nalazio, točnije prema nedostatku istih, pretpostavlja se da ovaj bankomat nije jedan od onih u koje je već ugrađena elektrokemijska zaštita.
"Zato se zove elektrokemija, da bilo kakav napad na bankomat, da li je mehanički, da li netko proba provaliti u njega, da li ga proba iščupati s nečim pa odvući negdje u nekoj manjoj sredini, da li na bilo koji način napadne bankomat - ti sustavi detektiraju da se nešto dešava što nije normalno i aktivira se elektrokemijska zaštita, boja se znači aktivira i sve novčanice budu obojane", objašnjava Lidija Stolica iz Hrvatskog ceha zaštitara.
Ne budu obojane samo novčanice, nego i dobar dio površine oko bankomata.
"To je boja koja je certificirana koja se koristi i u drugim sistemima za zaštitu novčanica recimo u spremnicima koje nose naši zaštitari prilikom prijenosa novca i te novčanice su neupotrebljive. Ta boja se upije u novčanicu, nije periva, neće ishlapiti, vidljiva je na bilo kojem uređaju UV zraci ne može se koristiti ni u jednom uplatnom uređaju", govori Stolica.
U Hrvatskoj, prema zakonu, do travnja iduće godine svi će bankomati morati imati ovu vrstu zaštite. Do sad ih je ugrađeno u otprilike trećinu od oko 4 tisuće bankomata. Brže, kaže struka, ne može jer se sustavi proizvode van Hrvatske, a ugrađuje ih tek nekoliko domaćih tvrtki. Trošak po svakom bankomatu je oko 4 tisuće eura. Dodatni trošak za banke kojima je novac u bankomatima bio osiguran.
"Ide se prema nekim prioritetima, prvo je bio prioritet obala, znači turistička mjesta, cijeli Jadran", prepričava Stolica.
"I tu su istraživanja, ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim zemljama Europske unije pokazala da su se kod te elektrokemijske zaštite na minimum svele takve vrste kaznenih djela kad se koristi elektrokemijska zaštita", kazao je Ivan Hrvoje Maljković iz Hrvatske udruge banaka.
Da je tome tako dokazuje i činjenica da više nema napada na blindirana vozila koja prevoze novac jer su oni elektrokemijsku zaštitu počeli koristiti ranije. A kako uopće pljačkaš znaju koji su bankomati zaštićeni, a koji ne? Jednostavno. Oni koji su zaštićeni imaju ovu naljepnicu. Nije lažna, jer po zakonu ne smije ni biti.
Pitaju se sad svi stručnjaci za sigurnost – tko će lopovima biti na tapeti kad se svi bankomati obojaju.
