Do prvog jednodnevnog bojkota trgovina zbog visokih cijena hrane imamo dan i pol. Poruka će biti jasna, no krivac se, čini se, još traži. Bez obzira hoćete li u petak ući u trgovine ili nećete, nema građanina Hrvatske koji nije svjestan da su cijene hrane ogromne i da su baš kod nas rasle ponajviše u usporedbi s ostatkom Europske unije. No, malo tko, ako itko, zna tko je za to glavni krivac, odnosno kome je poruka bojkota prvenstveno usmjerena.
Mnogi krive trgovce i visoke marže, iako trgovci kažu da marže nisu rasle dvije do tri godine, ali kao i aktualni, spominju ih i bivši ministri. "Marže trgovaca su sigurno visoke i uzrokuju rast cijena i nose svoj dio krivice", kaže bivši ministar financija Slavko Linić.
Tržište ne funkcionira kako bi trebalo
Trgovci se pravdaju da im dobavljači imaju visoke nabavne cijene, čak i da najavljuju još i veće. A to je sve dokaz, kažu stručnjaci, da tržište ne funkcionira kako bi trebalo. "To znači da imamo monopole, duopole, oligopole koji na različite načine, nevidljivo ili manje vidljivo mogu utjecati na cijene u svoju korist, a ne na korist potrošača", smatra bivši ministar gospodarstva i profesor na Ekonomskom fakultetu Ljubo Jurčić.
A mnogi misle da je za visoke cijene kriv visoki PDV na hranu. "Na jedan, manji dio asortimana prehrambenih proizvoda je nešto smanjen PDV, međutim na glavninu prehrambene potrošnje cijena je ostala i dalje visoka", ističe bivši potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Mladen Vedriš.
Konkretno, dok sniženu stopu od pet posto imamo za osnovne proizvode - kruh, mlijeko, jaja, svježe meso, ribu, voće i povrće, na mnoge prehrambene proizvoda i dalje se primjenjuje standardna stopa od 25 posto, recimo na jogurt, sir, hrenovke, tjesteninu, med, smrznuto meso, ribu i povrće. A recimo Slovenija ima 9 i pol posto na svu hranu, Njemačka još nižu - 7 posto. Da ne govorimo da te zemlje, kao i mnoge druge, puno više proizvode nego mi.
Znali smo da ćemo dobiti europske cijene, ali nećemo dobiti i europske plaće
"Treba jača kontrola uvoznika, jer je neshvatljivo da su isti proizvodi u Hrvatskoj skuplji nego vani, a proizvođači odnosno dobavljači su isti", naglašava Slavko Linić. Neki analitičari rast cijena objašnjavaju i rastom plaća, iako su one rasle samo dijelu građana, naravno više onima u javnom, nego privatnom sektoru. Ali i to treba staviti u europski kontekst. "Ulaskom u europsku monetarnu uniju smo znali da ćemo dobiti europske cijene, ali nećemo dobiti i europske plaće. A prosječna europska plaća je dva puta veća od Hrvatske, a prosječna plaća najrazvijenijih zemalja Europske unije je tri puta veća od Hrvatske", podsjeća Ljubo Jurčić.
Pa onda kad se faktori poput rasta cijene energenata uzimaju kao opravdanje za više cijene, sve ostavlja veće posljedice na prosječan hrvatski džep, nego što bi ostavilo na slovenski ili njemački. Iako imamo agencije za zaštitu potrošača i tržišnog natjecanja, očito su neučinkovite pa imamo neregulirano tržište. "Pokušajte zamisliti promet u kojem nemate prometnih znakova, ili još gore, imate prometne znakove, ali nemate onoga tko kontrolira vozite li u redu i koja se onda sankcija provodi", slikovito opisuje Mladen Vedriš.
Pa tako Vlada nema odgovore na ključna pitanja. "Jesu li trgovci povezani, je li se dogovaraju i jesu li u nekakvim nezakonitim okvirima", pita se Linić, dok Jurčić zaključuje kako "sad zapravo narod spašava ono što je trebala spasiti vlada, a to je jedna dosta loša situacija za hrvatsku Vladu".
Osim za ministra gospodarstva Šušnjara, koji će u bojkotu, kako je najavio, i sam sudjelovati.
