Dva tate su u braku i smiju posvojiti dijete. Za Hrvate je to i dalje nezamislivo, osim možda kad gledaju seriju Moderna obitelj, ali evo par kilometara od nas to je normalno. Slovenija je prošli tjedan postala prva postkomunistička zemlja i 14. europska zemlja koja je gej parovima dala sva prava koja imaju i drugi parovi.
Brak je zajednica dviju osoba, kojeg god spola, i dva muškarca ili dvije žene mogu posvajati djecu. S dva muža je u progresivnoj Ljubljani razgovarala Ana Trcol.
Lovro i Tilen - muž i muž. Ne zovu se ni civili ni životni ni istospolni nego bračni partneri. Izgleda da Ljubljana stvarno je Berlin.
"Classic wedding smo imali, 135 ljudi. Da, party smo napravili. To su svi prvo pitali, koliko je bilo ljudi?", tako su opisali vjenčanje.
Kada su proljetos planirali vjenčanje, njihov budući odnos se još uvijek nije smio nazivati brakom.
Tilen Albreht Centrih: "Kad smo poslali pozivnice na tiskanje, šalili smo se da imamo životnopartnersku tortu, a ne svadbenu. Kad su poslane pozivnice, zakon je promijenjen, odnosno Ustavni sud je odlučio da se zakon mora prepraviti. Tako smo mi postali predmetom šale i bilo je zabavno."
Sreću im je omogućio prvo ustavni sud odlukom u lipnju, a onda parlament koji je to prije 10 dana i formalizirao. Slovenski ustavni sud bio je veoma jasan. Definirati brak kao zajednicu iskuljučivo žena i muškaraca i zabraniti posvajanje istospolnim parovima to je diskriminacija.
Lovro Centrih Albreht: "Meni se čini da se neka društvena skupina ili manjina, kojoj je jedan od tih rituala zabranjen odnosno nije omogućen, ne može na takav način integrirati."
U borbi za brak i posvajanje djece sudjelovala je i Udruga Legebitra. Pomagali su jednom paru koji je 2016. htio posvojiti dijete, ali to nije smio. Danas smiju.
Gej par koji želi, sutra može započeti postupak posvajanja? Lana Gobec, predsjednica udruge odgovara: "Da. Do sada istospolni par nije mogao niti započeti sam postupak. Bili su odbijeni samo na osnovu svoje seksualne orijentacije odnosno spola partnera ili partnerice."
Ali da bi Slovenija postala zemlja koja gej parovima dozvoljava posvajanje, prošli su dug put. U posljednjih 10 godina Slovenija je imala čak 2 referenduma kojima su se ograničavala gay prava.
Zvuči poznato? Nije Željka Markić, nego je Aleš Primc. Nije "U ime obitelji", nego "Radi se o djeci". 2012. i 2015. konzervativne udruge i stranke, predvođene Crkvom, srušile su zakon kojim se dozvolio brak i posvajanje.
"Ja sam recimo, 2015. Kad je bio referendum za pravo na brak, na sklapanje životnog partnerstva, na to gledao potpuno drugačije. Da mi mi je netko rekao da ću se vjenčati, rekao bih mu da je lud i da se to nikad neće dogoditi", kazao je Lovro.
Dva puta su Slovenci na referendumu rekli NE gej pravima, a referendum će pokušati i treći put.
Simona Muršec, predsjednica udruge Parada ponosa: "Državno vijeće (gornji dom parlamenta) je izglasalo veto na zakon koji je potvrđen u parlamentu, na što je udruga sa suprotnog pola podnijela 30 tisuća potpisa za referendum." Ponovni? "Tako je."
Međutim ovaj put na svoj strani imaju ustavni sud, ali i većinu u parlamentu.
"I dalje, i dalje ne mogu odustati. I dalje nam ne daju da dišemo", kazala je Muršec.
"Sam čin našeg vjenčanja je malo aktivistički, jer smo to htjeli, jer se može. Naša veza tu dobiva neku simboličnu vrijednost. Jer se može, baš hoćemo i brzo ćemo to napraviti i bit će kul, jer, to je naše pravo, koje nije baš lako izboreno", rekao je Tilen.
Nije bilo lako, ali danas Slovenci mogu što i Austrijanci, Belgijci, Danci, Finci.
"Radi se o tome da produbljujemo i širimo ljudska prava. Ne znači da netko time umanjuje ljudska prava, svima će nam biti bolje zbog toga. Nikome se ništa neće oduzeti, društvo ide naprijed", istaknuo je Lovro.
I tako u Sloveniji dva muškarca mogu biti u braku, a u Mađarskoj maloljetnici ne smiju gledati ni serije u kojima se pojavljuju.
