Nije snimka s ukrajinskog ratišta, ali tako je izgledalo izgledalo i radilo se o eksploziji pirotehnike na zagrebačkoj Trešnjevci. Dimna gljiva na igralištu škole upozorenje je svima kako navodno bezazlena dječja igra može dovesti do teških ozljeda.
Rok Kralj, kirurg u Klinici za dječje bolesti Zagreb, otkrio je koje ozljede nastaju uslijed eksplozija. "One dovode i do prijeloma kostiju, teških mekotkivnih oštećenja, pa i do oštećenja živaca i krvnih žila."
Novogodišnju noć zauvijek će pamtiti trinaestogodišnjak koji je ostao bez tri prsta i devetogodišnjak koji je u igri s petardama zadobio ozljede lica i oka. Diljem Hrvatske teško je stradalo 10, a lakše 16 mladih. I da, petardi je uvijek bilo, ali nikada nisu bile ovako jake i ovako opasne.
Željko Cvrtila, stručnjak za sigurnost, kaže: "U Zagrebu smo vidjeli neke eksplozije koje sigurno nisu samo od petardi. Dakle, ta sredstva koja su eksplozivna očito su pojačavana s još nečim ili su izrađivana u nekakvoj kućnoj radinosti."
U Njemačkoj ratno stanje
U Hrvatskoj problemi, u Njemačkoj pravi rat. U kaosu novogodišnje noći od pirotehnike je poginulo 5 osoba. Jednog 20-godišnjaka ubila je petarda koju je sam izradio, za 4 godine starijeg mladića koban je bio vatromet iz domaće radinosti koji je eksplodirao prerano.
Dva 50-godišnjaka poginula su jer im je pirotehnika eksplodirala u rukama. Uz ove tragedije, još su deseci ostali bez šaka i prstiju, amputiranih udova.
U nekim migrantskim kvartovima vodile su se žestoke borbe pirotehnikom kućne izrade. Gorjeli su stanovi, stradala je čak i policijska postaja, a stotine policajaca i vatrogasaca su ozlijeđeni.
Vatrogasac iz Berlina, Vinezenz Kasch, rekao je: "Bili smo upozoreni na ozbiljnu eksploziju i stoga smo reagirali velikim brojem vatrogasaca. Hitna pomoć na licu mjesta utvrdila je da je došlo do velikih razaranja fasada u nekoliko ulica."
Nakon smrtonosnog piro-rata na njemačkim ulicama, javnost traži potpunu zabranu petardi. Milijun i pol Nijemaca potpisalo je peticiju, dosta im je blagdanskog pakla i života u strahu.
Koristi se kao oružje
Cvrtila dodaje: "Vidimo da je zapravo pirotehnika korištena kao pravo oružje. Gdje je, recimo, spaljeno desetak stanova. Gdje su ljudi poginuli. Gdje su teško ozlijeđeni vatrogasci, policajci i djelatnici hitne pomoći."
Slična peticija pokrenuta je i u Hrvatskoj. Traži se potpuna zabrana upotrebe i prodaje pirotehničkih sredstava te visoke kazne za one koji krše zakon. Do sada su pokretači inicijative prikupili 8300 potpisa. No to ne znači da svi misle isto jer se u međuvremenu pojavila i peticija protiv zabrane petardi koja je za sada prikupila 380 potpisa.
Mišljenja o tome treba li pirotehniku zabraniti podijeljena su među građanima.
Petarde su u Hrvatskoj zabranjene od 2020., no pirotehnika za vatromet manje i srednje jačine smije se prodavati dva tjedna i koristiti pet dana prije Nove godine. Sada se razmišlja o potpunoj zabrani svih vrsta pirotehnike.
Ipak, sa ili bez zabrane, crno tržište buja. Na jednoj češkoj stranici s hrvatskom domenom prodaju se petarde koje su kod nas zabranjene. Ilegalna roba šverca se i preko TikTok računa te ispod pultova dućana. Tijekom blagdana zaplijenjeno je 100 tisuća komada pirotehnike.
Tomislav Vukoja, voditelj Protueksplozijske službe Ravnateljstva policije, rekao je: "Ostale prodaje su bile u stanovima, dakle osobe su bile, većinom maloljetnici, odlazile kod nekih ljudi i oni su im prodavali pirotehniku."
Da se nešto poduzme, sigurno nas mole i životinje. Zbog trauma od eksplozija mnoge tjednima ne žele van ili bježe od kuće. Jedan psić od straha više ne može lajati.
U Zagrebu je tijekom novogodišnje noći u azilu završilo 20 prestravljenih pasa. Katarina Viašić, veterinarska tehničarka u Skloništu za nezbrinute životinje Dumovec, kaže: "Dodatni stres za samu životinju. Ne samo pse nego i mačke, divlje životinje, gdje može doći do stradavanja, naleta auta."
Potpuna zabrana, upozoravaju neki, neće ugasiti crno tržište, a mogla bi ugasiti posao legalnih prodavača pirotehnike. Ipak, nešto se mora napraviti - ako se samo jedno dijete sljedeću Novu godinu kući vrati bez prstiju, moramo se zapitati je li napravljeno sve da se to ne dogodi.
