U prosincu smo hranu plaćali 20% više nego godinu prije, objavio je Zavod za statistiku, pa sad nestrpljivo čekamo koliki će postotak biti za siječanj, kad su trgovci prešli na euro i zaokružili cijene.
Zbog čega premijer ratuje s trgovcima i optužuje ih za pohlepu.
Ali nas je zanimalo: je li država zapravo pohlepna? Uzima li kroz poreze više nego drugi - i je li zato teglica krastavaca u Hrvatskoj skuplja? Jer, premda je PDV privremeno snižen na 5% za neke prehrambene artikle - za sve što nije meso, jaja, povrće, voće i ulja: i dalje je 25%.
Nova runda fajta zbog cijena. Država i dalje viče dali smo vam sve, a vi ste pohlepni. Trgovci uzvraćaju, nismo mi, nego vi, što govoriš, to postojiš. Naravno, nisu ovo njihove izjave – ali tako nekako bi se dale sažeti. Rat se nastavlja.
Dok traje rat, trgovci imaju nekakav svoj silenzio stampa, odnosno, tek tu i tamo puste neku izjavicu ili priopćenje, ali zanimljivo u jednom takvom priopćenju prošli tjedan istaknuli su kako u onim famoznim usporedbama računa iz hrvatskog i slovenskog trgovačkog lanca čak 8 od 10 proizvoda u Sloveniji ima pdv 9,5% posto, a u Hrvatskoj za iste te proizvode je 25%.
I to je jedan od razloga što su kod nas iste stvari skuplje, jer država pohlepno uzima i sad na nas huška bijesne građane, tako to vide trgovci.
"Argument Vlade je, ali mi smo Vam dali subvencije za struju, ipak ima tu ruka države koja je upetljana, baš zato ne možete vi raditi što hoćete?", kazao je ekonomist Ljubo Jurčić.
Upitan o tome misli li da argumet Vlade sa subvencijama nije jak, Jurčić odgovara: "Apsolutno nije, pa Vlada je dala ono što su prije poslodavci zaradili"
E sad to je glavno pitanje, koliko su oni zaradili i prilikom te zarade uplatili natrag. U Hrvatskoj je PDV privremeno smanjen na 5% na meso, ribu, voće i maslac, odnosno na manji dio proizvoda, ali na sve ostalo je još uvijek 25%, u Njemačkoj je jednako tako 7% na dio proizvoda 19% na sve ostalo, u Francuskoj 5,5% dio, ostalo 19,6%, a u Švedskoj ujednačen gotovo na sve proizvode 12%.
"Hrvatska ima ekstremno veliki regresivni PDV s kojim zapravo kažnjava najsiromašnije kojima je onda hrana najskuplja u njihovom budžetu, znači Vlada bi najprije to trebala smanjiti, međutim, kad se to izjednači sa Švedskom ispada da su cijene slične kod nas i u Švedskoj, no cijena rada jednog sata je pet puta veća u Švedskoj nego u Hrvatskoj", ističe Toni Prug, ekonomski analitičar.
"Oni imaju svoju računicu zašto poskupljenja sada, kažu ulazni troškovi, distributeri, proizvođači, trgovci nisu krivi? Kada pogledate malo makroekonske podatke indeks cijena hrane, organizacije za hranu i poljoprivredu pri UN-u, koji sugerira da u posljednjih devet mjeseci cijene hrane u svijetu padaju", rekao je u utorak, 17. siječnja ministar Davor Filipović.
Ma tko šljivi UN, neka njima pada, nama se diže – cijena. Svega. Prema podacima zavoda za statistiku, u godinu dana cijena hrane u Hrvatskoj narasla je za 20%, a jedan od najekstremnijih primjera su jaja, od rujna do prosinca lani cijena pakiranja od deset komada je porasla sa 17 na 21 kunu.
I baš su jaja savršen primjer jer su ona dio onih proizvoda na koje je smanjen porez na 5% – ali cijena im nije pala, naprotiv. I zato se dovodi u pitanje teza: "da imamo manji porez manje bi nam bile cijene"
Kazne, bijele liste trgovaca, crne liste – to sve podsjeća na neka stara vremena.
"Ovdje se vraćamo onako u neke tragove koje je radio komunizam i socijalizam. Tamo su se evdientirale cijene i tamo su se plafinirale", objašnjava Jurčić.
Komunizam upleten u cijene jaja, kiselih krastavaca, kefira i kave, makro i mikroekonomske zavrzlame, evo dokle nas je doveo euro, a nije nam u novčanicima ni mjesec dana.
