Jedan od najpoznatijih domaćih ekonomskih analitičara Ljubo Jurčić nedavno je rekao kako je Hrvatska vjerovala u euro kao u zlatno tele, a onda je dolaskom eura 1. siječnja sve poskupjelo. U razgovoru za zadarski.slobodnadalmacija.hr objasnio je što se zapravo dogodilo
"Uveli smo euro za koji Hrvatska nije bila spremna. Novac se može gledati kroz dvije funkcije: kao platežno sredstvo i kao sredstvo ekonomske i monetarne politike. Kao platežno sredstvo ljudi koriste ono što prihvaćaju: euro, marku, dolar, funtu ili kunu, i to ima svoju funkciju i ulogu. Drugo je novac kao instrument ekonomske politike. Naime, suvremeni novac nema svoju unutrašnju vrijednost. Nekad smo govorili da papirnati novac mora imati pokriće u zlatu ili srebru, međutim, on danas i ne mora postojati u materijalnom obliku. Novac je danas slika gospodarstva. Njegova vrijednost izlazi iz snage gospodarstva, zato smo i prihvaćali euro, dolar ili marku, jer je iza tih valuta postojalo jako gospodarstvo koje je novcu davalo vrijednost. Kad je novac slika gospodarstva, onda on postaje najjači instrument toga gospodarstva u vođenju politike, kroz kamate, tečaj i drugo. Euro nije slika hrvatskoga gospodarstva, on je slika europskih jakih gospodarstava. Prije svega njemačkog, nizozemskog, austrijskog… Kao takav ne može biti koristan Hrvatskoj za vođenje ekonomske politike, odnosno za vođenje politike ekonomskog razvoja Hrvatske" objasnio je Jurčić.
Mi smo skoro tri puta manje razvijeni od europske zone
Na pitanje gdje smo pogriješili Jurčić je rekao:
"Robert Mundell, koji je dobio Nobelovu nagradu za teoriju optimalnog valutnog područja, objasnio je kada je nekim zemljama korisno da uđu u zajedničku monetarnu uniju. Postoje naime realni kriteriji koje zemlja treba zadovoljiti da bi imala koristi od zajedničke valute. Kod eura tako postoje nominalni kriteriji, poznati kao maastrichtski kriteriji, koji kažu da deficit zemlje koja ulazi u eurozonu ne smije biti veći od tri posto, javni dug je također ograničen i slično. Ti su kriteriji doneseni zato da zemlja koja ulazi u eurozonu sa sobom ne donese prevelike dugove u eurozonu i druge članice, odnosno da ne stvori nestabilnost eurozoni. Mi smo te uvjete zadovoljili “na silu”. Zadovoljili smo ih nominalno kako bi nas Europa prihvatila, međutim, da bi zemlja imala koristi od uvođenja zajedničke valute, onda morate zadovoljavati realne kriterije, odnosno kriterije optimalnoga valutnog područja. A to znači da zemlje budu približno jednako razvijene. Hrvatska međutim ima BDP od oko 13.000 eura, a eurozona oko 30.000 eura. Znači mi smo skoro tri puta manje razvijeni od europske zone" kazao je te nastavio:
"Drugo, ako ste manje razvijeni, onda bi trebali imati puno veću stopu rasta od prosjeka eurozone kako bi se njoj približili. U proteklih deset godina mi smo imali dva puta manju stopu rasta gospodarstva od eurozone. Treća stvar, koja je možda i najbitnija, zemlja veličine Hrvatske trebala bi imati robni izvoz više od 60 posto bruto domaćeg proizvoda. A mi smo se tek sad počeli približavati prema 30 posto. Zašto je bitan izvoz? Zato što je to najobjektivnija mjera konkurentnosti nacionalnog gospodarstava i zbog toga što izvozom pribavljate eure, odnosno proizvodnjom. A da biste u eurozoni dovoljno zaradili, mi bismo trebali imati više od 50 odnosno 60 posto izvoza, a nemamo ni 30 posto. Jaka valuta ne stvara efikasnu i konkurentnu proizvodnju, nego efikasno i snažno gospodarstvo stvara jaku valutu", istaknuo je Jurčić.
'Hrvatska nije u situaciji da bi joj euro činio ekonomsko dobro'
Također, tvrdi, da tome treba dodati migracije. Ako iz Hrvatske ode 100 tisuća ljudi zato što nema za njih posla, a ima u Europi, to se zove strukturna nezaposlenost, onda bi iz Europe trebalo doći sto tisuća ljudi u Hrvatsku da popune nedostatke i da se održi ravnoteža. Međutim, ovo kretanje je samo jednosmjerno, na štetu Hrvatske, objašnjava Jurčić
Tvrdi da s ekonomske točke gledišta mi nemamo nijedan realni ekonomski kriteriji koji bi nam koliko- toliko osiguravao da ćemo imati koristi od uvođenja eura.
"Politika je uvođenje eura promovirala kako je to samo po sebi super, da je to super valuta i s njom će nam biti dobro. A super valuta proizlazi iz funkcioniranja gospodarstva i funkcioniranja sustava, a hrvatsko gospodarstvo ne funkcionira super, niti blizu toliko super koliko druge članice europske zone. Zbog toga sam posegnuo za biblijskom usporedbom i rekao da smo euro proglasili zlatnim teletom. Ono je zlatno samo po sebi, a zapravo nema tu vrijednost koju ljudi misle da ima" naglašava Jurčić te dodaje da je euro je dobra valuta, jedna od boljih valuta, ali Hrvatska nije pripremljena niti je u situaciji da bi joj takva valuta činila ekonomsko dobro.
Na pitanje kad će uvođenje eura donijeti dobro za životni standard građana i gospodarstva i hoće li i kada pomaknuti našu situaciju nabolje kazao je da su u vrijeme uvođenja eura pametni ljudi koji su tada to analizirali, rekli su da neke zemlje, poput Italije, koje su euro uvodile u samom početku, ne zadovoljavaju kriterije optimalnog valutnog područja.
"Ali onda su neki političari to isforsirali i nagovorili neke “ekonomiste” da kažu kako će zemlje koja ne zadovoljava uvjete za uvođenje eura uvođenjem eura ubrzati ekonomiju i tako ubrzo zadovoljiti realne kriterije. To je bilo prije 20 godina. Nakon deset godina takve politike ustanovilo se da uvođenje eura ne ubrzava razvoj ekonomije, nego naprotiv, tako da se ubrzo odustalo od te “teorije”. Kada zemlja ne zadovoljava kriterije, euro postaje više prepreka nego poticaj za razvoj.
Imate primjer Grčke koja je uvela euro odmah na početku i vidite u kojoj je situaciji. Još bolji primjer je Italija, osnivačica Europske unije i eura, budući da njezino gospodarstvo i dalje nema brzinu razvoja kao što ima Njemačka, Nizozemska, Austrija ili Francuska. Italija danas treba 200-300 milijardi eura godišnje od Europske unije da pokrije gubitak koji ima zbog eura, a slično je u Portugalu i Grčkoj. Tako da samo uvođenje eura neće ubrzati razvoj neke zemlje ako ta zemlja nije ušla spremna i pripremljena u eurozonu" objasnio je Jurčić.
Neće biti rasta plaća
Tvrdi da neće biti rasta plaća zbog uvođenja eura niti na neće biti rasta plaća ni zbog novca iz europskih fondova.
"Plaće bi trebale rasti iz domaće produktivnosti, odnosno veće efikasnosti domaćega gospodarstva, a novci iz EU-a u principu to možda malo indirektno povećavaju. Mi ne povećavamo domaću proizvodnju niti proizvodne kapacitete niti domaću efikasnost, nego iz novaca EU-a pokrivamo neke troškove, a puno premalo ide u razvoj i povećanje proizvodnih kapaciteta. Novac je bitan, ali nije najbitniji. On je možda na sedmom mjestu prema faktorima razvoja. Na prvom mjestu je sustav i podsustavi koje nemamo. Znači, ne možemo tu očekivati čuda, ekonomija tako ne funkcionira. Političari su stvorili osjećaj neke druge ekonomije koja nije prirodna ekonomija. Prirodna ekonomija znači da je država organizirana, da se u njoj optimalno organizira proizvodnja, da se optimalno koriste resursi itd., ali mi nažalost nismo uspjeli stvoriti takvu ekonomiju. Osim turizma, koji je bogom dan, nama se industrija u proteklih 30 godina raspada, a industrija koja je vrijedna uglavnom je u stranim rukama, iako je na hrvatskom teritoriju", zaključio je Jurčić.
