Solarni paneli na krovu - jednako novac u džepu. Dobro to zna Ljubomir Majdandžić, čovjek koji je prije 20 godina prvi u Hrvatskoj na svoju kuću instalirao solare. I nikad nije požalio jer od tada - pola godine struju više uopće ne plaća.
“ Uzmimo da su računi jednog kućanstva oko 50 eura mjesečno, 6 mjeseci neće plaćati to kućanstvo 50 eura, a drugih 6 mjeseci, ovisno o instalaciji plaćat će 10-15 eura, maksimalno 20 eura mjesečno za električnu energiju. Koliko ste vi onda godišnje uštedjeli? Dakle ušteda je 80 posto na godišnjoj razini za električnu energiju" govori nam Ljubomir Majdandžić, pionir solarnih panela u Hrvatskoj.
Ugradnja panela snage 5 kilovata, što je dovoljno za prosječnu obitelj, stoji 5 do 6 tisuća eura. Pola iznosa može se dobiti preko poticaja i cijela investicija isplati se za tri godine. Ljubomir je zbog brojne obitelji ugradio duplo jači panel od 10 kilovata pa je uštedio više. Matematika solarnih panela je jasna. Godišnja ušteda njegovoj kući je 1400 eura, ukupno 28 tisuća eura u 20 godina. Dovoljno za jedan novi električni automobil.
Od ušteđenog ga je i kupio sada ga puni na svojoj solarnoj elektrani. Ovakvih pozitivnih primjera bilo bi više da država ima više od jednog poziva godišnje za subvenciju izgradnje solarnih sustava..
“Daleko bi trebao biti veći poticaj i od općina i od gradova, županija i konačno od države. Država ima samo Fond za zaštitu okoliša i energetsku koji jednom godišnje raspisuje javne pozive", zaključuje Ljubomir Majdandžić.
I dok solara na privatnim kućama još i ima, na višestambenim zgradama u cijeloj Hrvatskoj nema ni jednog. Da, dobro ste čuli, niti jednog. Puno zgrada zainteresirano je za postavljanje elektrana na krovove, ali po trenutnom zakonu prikupljena energija ne može se dijeliti pa se postavljanje ne isplati.
“ Još uvijek ne postoji tehnička mogućnost podijeliti energiju na više brojila da bi se iskoristila maksimalna površina krova. Informacije koje imamo da bi HEP trebao do kraja godine njihov tehnički sustav prilagoditi da omogući dijeljenje energije”, objašnjava Goran Čačić iz Zelene energetske zadruga.
U drugim zemljama udio električne energije iz fotonaponskih sustava iznosi oko sedam posto, u Hrvatskoj je tek jedan posto. Zadnjih godina povećani su kapaciteti.
“Ono što je jako važno je ubrzati tu cijelu tu administrativnu proceduru. Hrvatska je po toj regulativi koja je uistinu komplicirana i otežava i otežava razvoj projekata u Hrvatskoj, ne samo solarnih nego i ostalih obnovljivih izvora treća, na vrhu među europskim zemljama po kompliciranosti tog administrativnog procesa", kaže Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora energije.
U nadležnom fondu stvari vide drukčije.
“Ubrzali smo se. I građani zapravo vide da je to isplativo. Prije je to išlo malo sporije gdje smo brojali prijave u stotinama, sada brojimo u tisućama" odgovara voditelj Službe za sustavno gospodarenje energije u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Aleksandar Halavanja.
Štogod mislili ili rekli nadležni - solarizacija Hrvatske i dalje ide puno presporo. Prema broju instaliranih panela po glavni stanovnika 26. smo od 27. zemalja Europske Unije. Statistika je "jasna ko sunce".
