Spremni ili ne, euro nam je stigao, a gost RTL Direkta profesor emieritus na Ekonomskom fakultetu, Ljubo Jurčić, komentirao je spremnost ulaska Hrvatske u eurozonu i što nam donosi Schengen.
Gotovo je s kunom, jeste tužni?
Malčice, a s obzirom na to da sam skoro cijeli svoj život u vanjskoj trgovin,i i privatno i poslovno navikao sam raditi sa stranim valutama pa imam neku vrstu kalkulatora u glavi. Ljudima će biti teško, koji su naučili na nivo cijena koje su u kunama, sad do treba dijeliti sa 7,5. To će biti problem, naročito starijim ljudima. Vidimo da je iHrvatska narodna banka podijelila 60 tisuća konvertera, vjerojatno s velikim tipkama da se to može preračunavati.
Ljude brine zaokruživanje cijena. HNB je objavio istraživanje i kaže da će to biti minimalno povećanje cijena, primjerice zrane za 2% . Što kažete?
Mi imamo fiksni tečaj koji se malo mijenjao posljednjih 20 godina, sad će samo te kune prijeći u eure. Naravno da će zaokruživanje biti na gornju decimalu. Po različitim procjenama, pa i mojoj procjeni, i da nemamo ovu inflaciju nego onu staru prije nekoliko godina od 2 posto, prelazak na eure ne bi digao više od pola posto ili za jedan posto. Zapravo, glavni posao će odraditi konkurencija. Preračunavanja je mala tehnička igra, ali u konačnici cijene određuje intenzitet konkurencije.
I frizeri i postolari kažu da neće doći do poskupljenja roba, ali usluga hoće?
One rastu zbog druge stvari, nema keramičara, vodoinstalatera, terapeuta... i zato one rastu. Na 200-300 kilometara od Zagreba, na Zapadu, usluge će se platiti i četiri puta više. Ljudi su iz Hrvatske i BiH odavno počeli odlaziti. Zbog nedostatka tih ljudi, sretni smo ako ih nađemo i uglavnom se zato radi s većom nakladom za rad.
Uvijek se govorilo - tko živi u Europi, dolazi kod nas kod frizera jer je on bio 100 kuna. Mislite li da će sad to i kod nas promijeniti?
Malo se to mijenja, ne zbog eura, nego zato što nedostaje radnika, pa cijene rada idu gore. Ali uvjeti poslovanja i platežna moć drugih radnika u Europi je tri puta veća nego u Hrvatskoj. Njima je puno lakše platiti malo veću cijenu za frizera i obrtnike, nego što je to hrvatskom radniku koji ima tri puta manju plaća.
Tu se radi o generalnom odnosnu plaća, ne samo ovih zanimanja, nego je tri puta veći prosjek plaća nego kod nas.Još u Jugoslaviji, na granici s Italijom i Austrijom restorani su cvjetali zato što je hrana bila 50 posto jeftinija i toliko ukusnija. U novije vrijeme, Istra i Zagreb imaju zubotehničare i stomatologe koji primaju ljude iz Nizozemske koji dođu popraviti zube i razgledati Zagreb pa opet im je to jeftinije nego u Nizozemskoj.
Hoće li sve te usluge poskupjeti s eurom?
Lakše će se uspoređivati. Odlučuju drugi elementi, opća platežna moć Hrvatske i EU.
Čeka li nas kaos u noći na Novu godinu, kažu da neće raditi bankomati, da neće biti keša…?
Ma ne, mi već na Božić nakupujemo što treba i prvih 15 dana pada promet robe jer ljudi odu na skijanje ili, pak, jedu ono što su kupili. Većina trgovina ima kartice, kao i restorani. A većina nas je i štedjela pomalo u eurima. Ljudi su pripremljeni na te stvari. Moja okolina je novce imala u banci i čarapama uglavnom u eurima, dolarima, francima…
Ulazimo i u Schengen, hoće li nam to donijeti koristi - da neke robe budu jeftinije?
Na prvi pogled izgleda da hoće, za turizam vjerujem da hoće. Malo komotniji turisti, koje su izluđivala čekanja na granici, to je par postotaka, oni će doći. Iako ukupni turizam ne ovisi o tome, nego o općoj situaciji.
A to što je kamiondžija čekao na granici šest sati, to neće donijeti sad pojeftinjenje?
Čekanje na granici nije značajnije poskupljivalo robu ili smanjivalo profit izvoznika. Schengen je najpozitivniji efekt ulaska Hrvatske u EU. Ovo je jedan konkretni i vidljivi efekt članstva. Sve ostalo ovisi o hrvatskoj ekonomskoj politici
Kako je prošlo kiseljenje kupusa?
Vrlo dobro, javljaju se sad priče o zdravstvenim efektima. Tko poslije Božića pretjera s pićem samo (neka jede op.a.) kupus…
