Zoran Kurelić, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu gostovao je u RTL Direktu pa prokomentirao Britaniju nakon smrti kraljice.
Kaže da ga su ga oko svega iznenadile dvije stvari, a to je da ga priča o Harryju nije zanimala na početku, ali kada je gledao intervju, osobnu tragediju, htio je sve pogledati do kraja.
"Druga stvar je razmišljanje je li kraljevska obitelj rasistička ili nije. Engleski mediji su ih odmah uhvatili. Sun je to stavio na naslovnicu, da nisu rasistička, Mirror podijelio naslovnicu", tvrdi.
Smatra i kako je zanimljiva distinkcija između nesvjesne pristranosti i rasizma. "Začudilo me kako je Harry bio promišljen kada je promijenio svoju poziciju o rasizmu", kaže.
"Harry i Meghan postali su dio kulturnog rata i mediji su se opredijelili jer je priča o tome da je jedan član/inca zapitala koju nijansu će imati dijete kad se rodi. To se može postaviti da pitanje nije rasističko, možeš postaviti samo pitanje. Harry u tri intervjua, u dva kaže da se ono može postaviti sa strahom, hoće li biti pretaman. Ako je postavljeno sa znatiželjom, nije rasističko. Bilo mu je važno da promijeni naraciju, a čini se da se u knjizi uopće ne spominje", navodi dalje.
Što se tiče stavova o Camilli, navodi Kurelić kako sam Harry u jednom dijelu govori da je negativka, razbila je brak roditelja, jasno da joj nikad nije oprostio, ali već u jutarnjem intervjua ublažava stavove. "Ranije su bili snimljeni razgovori, ali u ovom je osjetio da je pretjerao", govori.
Dodaje pak i kako ju nije mrzio samo Harry. "Potpuno se sjećam načina kako su je mediji procesuirali, s mržnjom, jasno da će morati raditi cijelu kampanju da promijene način na koji se doživljavaju, a sada je ona žrtva zlostavljanja od strane Harryja koji je potpuno izvan kontrole", ističe.
Što se tiče pak samog kralja, Kurelić ponavlja kako ga je iznenadilo to da je poželio slušati princa dok iznosi svoju stranu.
"Iznenadilo me to kako sam počeo slušati tog čovjeka i njegov užas, da nije procesuirao taj prvi šok, PTSP od 12 godine. Jeziva priča, kad slušam njega imam osjećaj da govori istinu. Za Meghan uvijek imam dojam da je fake, da je prijetvorna. Rekao je da mu je otac došao da mu javi da je otac mrtav, dotaknuo ga po koljenu i rekao još par rečenica, a onda opet dodir po koljenu", ističe.
Po pitanju reakcija na posljednje istupe princa, profesor govori kako je jasno da postoji visoka razina licemjerja jer Harry prvo štiti privaciju, a onda daje najprivatnije podatke. "Očigledno nešto ne štima, promijenilo se generalno raspoloženje prema Harryju, pozitivno je bilo oko vjenčanja, oduševljenje je došlo, a sada, dobrim dijelom i vlastitom zaslugom jer htjeli su se financijski osamostaliti, ovo sve rade u tu svrhu, prodao je knjigu za 40 milijuna, mora sve biti u knjizi, uključujući gubljenje nevinosti, drogiranja, Netflix je ogroman deal, od tu ide animozitet, djeluju kao da su prodali obitelj za novac", kaže.
Upitan je li princ Harry odjednom postao Amerikanac kaže kako je čisti Englez.
"Priča tako, i dalje govori da nije mogao plakati, priča o drogama je zanimljivija nego je prikazana, nije se hvalio i naricao nego je rekao da je probao veliki broj droga, uključujući psihodelike, ne bi preporučio rekreacijske droge, pokušao je prijeći preko smrti majke, a nakon toga je imao osjećaj da je dobio poruku od majke. Ne hvali droge, niti se ponosi naročito", navodi Kurelić.
Što se tiče hashtaga "Začepi Harry", govori kako je to narativ onih koji otvoreno napadaju monarhiju.
Po pitanju odnosa Williama i Harryja osvrće se na vrijeme prije intervjua pa kaže da bi prije par dana svi rekli da je Meghan posvađala braću.
"Činjenica da smo mislili, ono na početku intervju kaže Harry nakon ovoga jasno je da se nas dvojica ne trpimo jako dugo. Knjiga je 'Spare', 'head' je nasljednik i rezerva. On je nazvao knjigu po svom osjećaju kojeg od najranijeg djetinjstva ima, da on neće biti kralj. Nakon smrti majke, koje su traume ostale do kraja, rivalstvo se pokazalo kao ono koje ne mora biti vezano s partnericama", naveo je.
Prema nekim istraživanjima, dvije trećine Britanaca bi ponovno na referendum, a Kurelić ističe kako se ne slaže:
"Ne slažem se s procjenom, odmah na početku. Ne mislim da su ova istraživanja nešto strašno relevantna i da pokazuju raspoloženje. Dat ću vam odmah jedan jednostavan primjer. Imali smo dva novogodišnja govora, Rishi Sunaka i Keira Starmera i niti jedan niti drugi nisu diskutirali Brexit jer to je nešto što je nacija progutala i s tim se treba pomiriti i napraviti najbolje od toga. Politički bi bilo potpuno nemoguće zagovarati, bit će potrebna cijela generacija. Prema tome govori jednoga i drugoga su pretpostavili da je Brexit gotova stvar i da treba ići dalje", tvrdi Kurelić.
Profesor kaže da Britanci ne smatraju da je Brexit bila loša odluka.
"To nije glavna naracija. Teško je reći koliko je Brexit izravno odgovaran, ali odgovoran je. Ako gledamo zdravstveni sustav - ono ima nekoliko problema koji nisu izašli iz Brexita poput liste čekanja sve je to rezultat COVID-a, ali manjak medicinskih sestara i liječnika koji bi normalno došli iz EU - to je sigurno rezultat Brexita", objašnjava te za kraj dodaje:
"Puno prije kraljičine smrti stvari su krenule prema dolje".
