Dobiti stranca dostavljača da stane pred kameru i priča o tome kako mu je živjeti i raditi u Hrvatskoj, gotovo je nemoguće.
"Mislim da ne mogu jer kasnim", odgovorio je jedan kada smo mu pokazali gdje je naša kamera i rekli da nas samo zanima kako mu je u Hrvatskoj.
Ako nešto i kažu, neće se ni na što žaliti.
Drugi nam je rekao da mu se sviđa ovdje, a za uvjete i plaću kazao je da su jako dobri.
"Ljudi su predobri", odgovorio nam je kada smo ga pitali ima li kakvih primjedbi.
Treći nam je samo kratko potvrdio da je zadovoljan u Hrvatskoj, kao i s poslom i životnim uvjetima.
Ipak, da su strani radnici dostavljači najgore plaćeni, a i da neki od njih žive u neljudskim uvjetima, znaju u Novom sindikatu, koji su uz njih stajali ovog proljeća na prosvjedu. Glavni tajnik sindikata pokazao nam je fotografije jednog smještaja za strane radnike u Zagrebu, od kuhinje, toaleta, do spavaonice - ne zna se što gore izgleda.
Kako kaže, radnici se mahom boje govoriti iako ih neki poslodavci tretiraju kao robove.
"Imate situacija da se iznajmljuju stanovi pa tamo gdje bi normalno mogla živjeti tri ili četiri čovjeka, živi njih 13 ili 14. Imaš situaciju da dečko padne s motora, da se javi svom agregatoru, a da je prvo pitanje 'Je li se što dogodilo hrani?' Onda znaš koliko je sati", ispričao je Tomislav Kiš, glavni tajnik Novog sindikata.
Onda su tu i nemile situacije poput rasističkih ispada u centru Zagreba pa i napada na strance, koji su, doduše, rijetka pojava i odmah su sankcionirani. Ipak, Uredu pučke pravobraniteljice strani radnici najviše se javljaju zbog povreda iz radnog odnosa.
"Bilo da je riječ o tome da se radi bez radne dozvole, da se ne isplaćuje plaća, da se nezakonito i neplaćeno radi prekovremeno, da se ne uručuju obračuni isplaćene plaće, a ponekad se radnici javljaju samo da bi pitali koja su njihova prava i na koji način bi ih mogli zaštititi", rekla je zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja.
Inače, nedavno su objavljeni službeni podaci prema kojima se lani, prvi put nakon 15 godina, više ljudi u Hrvatsku doselilo nego što se iselilo. Gotovo 58 tisuća ih je došlo, oko 46 tisuća otišlo, doseljenika je 11.685 više. Kako se dobrim dijelom radi o stranim radnicima, država je shvatila da status stranih radnika treba bolje urediti pa će se regulirati čak i kvadratura njihova smještaja, kao i higijenski uvjeti. Direkt je u Ministarstvu rada doznao neke detalje o tome kako se od jeseni planira olakšati život stranih radnika.
"Nakon elementarnih postavki, suzbijanja neprijavljenog rada, poboljšanja njihove informiranosti o hrvatskom tržištu rada, ići ćemo u integraciju, fokusirat ćemo se na učenje hrvatskog jezika, i tu već imamo suradnju s tim državama. Spomenuo bih vrlo kvalitetne sastanke koje smo imali s filipinskom stranom, koji su zainteresirani da pokrenemo neke obrazovne procese tamo, prije nego što radnici uopće dođu u Hrvatsku", kazao je Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada.
Najviše stranih radnika dolazi u građevinu i ugostiteljstvo koji se tretiraju kao i domaći. Za radnike na platformama najavljuje se poseban sustav za njihovo praćenje, a za sve materijali na njihovim jezicima.
"Tako da kada radnik dolazi u Hrvatsku već ima informacijski paket na njihovom jeziku. To ćemo uskoro razviti kako bi i na svom jeziku eksplicitno znali koja je minimalna plaća, koji su uvjeti, koji je dopušten broj radnih sati i ostale ključne elemente za rad u Hrvatskoj", pojasnio je Vidiš.
Kada jednom radnik dođe, snađe se i integrira, lakše će sa sobom dovesti i obitelj.
"Da bi radnici ostali i da bi se omogućilo i njihovim obiteljima da im se pridruže, potrebno je kroz integracijsku politiku pružiti im uvjete života i rada koji će i njih potaknuti da vide Hrvatsku kao državu gdje treba ostati", poručila je Kesonja.
Kao što su mnogi iseljenici našli sreću i dobar život izvan Hrvatske, i oni koji se u nju ne bi trebali očekivati ništa manje.
POGLEDAJTE VIDEO: 'Slavonija sve privlačnija stranim radnicima. U malom selu grade Indijci, Nepalci, Filipinci: 'Plaća je bolja nego kod nas''
