Zašto ljudi na sjeveru Hrvatske u prosjeku žive 10 godina manje nego u Madridu, odnosno niti 76 godina.
Bedekovčani su nam ispričali svoje teorije. "Možda je nešto u zraku", kaže Ivan Tretinjak, dok Damir Futak misli da je pitanju hrana: "Mi u Zagorju dosta konzumiramo svinjetinu, onda je to drugačije."
Marija Mardešić, također iz Bedekovčine, ima sasvim drugo mišljenje pa na pitanje čini li joj se da ljudu u njihovu mjestu dulje žive, iskreno odgovara: "Ne, manje!"
Verica Belužić otkriva zdravstvene detalje: "Tu, neki krajevi koje ja poznam, recimo ispod Ivančice, imaju visoki tlak, pa ljudi onda često… jel."
Marija Mardešić i Verica Belužić dijele s nama svoje životne mudrosti. Treba izbjegavati stres i puno raditi i družiti se. Mariju smo pitali za godine...
"Sada sam u 80. Recept za dugovječnost? Pa rad!", odgovara Marija.
Verica također otkriva stajnu dugog života: "Ako meni sarma smeta, onda je neću ni kuhati ni jesti i preživjet ću i bez nje, jel' tako? Treba uredno živjeti i biti okružen ljudima, pozitivom, pozitivnim energijom. Družiti se, ići među ljude, ne zatvarati se u svoja četiri zida. I uredno živjeti."
I Dragica prkosi statistici. Malo je ozlijedila koljeno, pa treba štap, ali i dalje svaki dan hoda.
Kaže nam: "Imam 84. Savjet za dugovječnost? Puno hodanja! Družiti se!"
Ako je u tome ključ, na moru se više druže. Jer Hrvati žive najdulje na Jadranu. Tamo je očekivani životni vijek čak 2 godine duži nego na sjeveru Hrvatske. Kada gledamo cijelu Hrvatsku - prosječni očekivani životni vijek iznosi 76,7 godina.
Najmanji je Panonskoj i Sjevernoj Hrvatskoj - 75,2 i 75,8 godina. U Zagrebu i na moru živi se dulje od prosjeka - 77,8 i 77, 9 godina.
Irena Švenda nutricionistkinja pojašnjava što sve utječe na dugovječnost: "Prehrana ima utjecaj i to veliki. Nekako smo zaboravili ona svoja autohtona jela, koja su bila sa žlicom, variva, bez obzira koje područje gledamo - jesu li to maneštre ili variva ovdje na kontinentu, grah varivo, repa varivo..."
Najdugovječniji Europljani su Španjolci, Šveđani Luksemburžani i Talijani. Svi oni imaju dulji očekivani životni vijek od prosječnog Europskog koji prelazi 80 godina.
Najgore je u Latviji, Rumunjskoj i Bugarskoj jer tamo se živi kraće. Zašto Hrvatska nije pri vrhu poput drugih mediteranskih zemalja, pitali smo genetičara i molekularnog biologa.
A što o ovoj temi kaže Miroslav Radman, genetičar i molekularni biolog? "Ako gledamo stogodišnjake, nema ništa zajedničko. Među njima ima i pušača i alkoholičara, ništa nema zajedničko što bi se moglo izvući. Ne možemo još sada, znanost nam nije dovoljno jaka da razumijemo zašto Hrvatska nije na razini Španjolske", govori Radman.
A kako dodati još koju godinu, savjete su nam podijelili Bedekovčani i stručnjaci. "Duboko disanje 5, 6 puta na dan, baš onom jednostavnom orijentalnom tehnikom to se zna kako se radio i pijuckanje vode", savjetuje Radman.
"Puno spavanja", recept je koji daje Ivan Tretinjak iz Bedekovčine. "Više povrća i voća, manje mesa", kaže Marija Mardešić. "ja se ničeg ne držim, dok ide, ide", govori nam Petra Garčec. Prema podacima, doduše, ne ide predugo.
