Odabir idealnog automobila teška je odluka, pogotovo kad se kupuje rabljeni. Koliko je kilometara prošao, je li redovito servisiran te ima li skrivenih kvarova, najčešća su pitanja koja muče kupce.
"Uvijek se gleda da je, naravno, što novije vozilo i da je kilometraža što manja i to je to. Budžet? Pa budžet je 10 do 20 tisuća eura", kaže Zlatko iz Zagreba.
Zlatko će za taj iznos odabrati "njemačku kvalitetu". Računa da dulje drži cijenu.
"Uvijek Nijemac. Računam da je Nijemca najlakše prodati kasnije. Iz toga razloga Nijemac", rezolutan je Zlatko.
U prvih sedam mjeseci u Hrvatskoj je prodano 52 tisuće rabljenih vozila, 15 posto više nego lani. Uvoze se sve kvalitetniji i mlađi automobili što se vidi i po statistici.
Prosječna cijena uvezenih rabljenih vozila prije dvije godine je bila 12.500 eura, prošle godine 14 tisuća, dok je ove godine ona 15.800 eura. Prema podacima carVerticala, Hrvati za rabljeni auto moraju raditi gotovo 12 mjeseci, Finci manje od 3 mjeseca, Nijemci 6 mjeseci, Srbi 15, dok su u Europi najgori Rumunji i Portugalci koji do auta mogu tek nakon 15 odnosno 22 mjeseca.
Cijene "polovnjaka" su se stabilizirale iako su za prosječni hrvatski džep i dalje poprilično paprene. Najviše se traže vozila u rasponu od 10 do 25 tisuća eura.
"Cijene su u Hrvatskoj jako konkurentne, jako su slične kao i vani. Vi u Hrvatskoj imate rabljena vozila u kojima su cijene iste ili slične kao i vani", objašnjava Petar Kovač, voditelj prodaje u zagrebačkom salonu novih i rabljenih vozila.
Unatoč svim problemima i pritiscima iz Bruxellesa za ukidanjem dizelaša, Hrvati ih dalje vole. Zbog izdržljivosti motora najbolja su opcija za one koji kupuju polovno.
"Na naše tržište se najviše uvozi dizelaša. To nam i je najveća ponuda, mada ova manja vozila su većinom benzinci", kaže prodajni savjetnik u salonu rabljenih vozila Matej Briševac.
U odnosu na lani za 12 posto skočila je i prodaja novih vozila. U prvih sedam mjeseci prodano ih je 45 tisuća.
"Najtraženiji su vam ili povišeni SUV-ovi ili mala gradska odnosno B-segment vozila. Prevladava motorizacija, benzinci i dizeli. U manjem nešto obliku mild hibrid, plug in ili električna vozila", objašnjava Petar Kovač, voditelj prodaje u zagrebačkom salonu novih i rabljenih vozila.
Od svih vrsta vozila, ove je godine jedino pala prodaja električnih. Do kraja lipnja registrirano ih je 848, 7 posto manje nego u istom razdoblju lani. Problem je i dalje visoka cijena, ali i nešto slabija infrastruktura. Doseg baterija i dalje nije zadovoljavajuć, mreža brzih punionica u Hrvatskoj nije dovoljno razgranata pa mnogi potencijalni kupci na kraju odustanu.
"Mislim da naša država još nije spremna kao neke druge države, kao što je npr. Njemačka ili Francuska koje su što se tiče tog električnog vozila puno naprednije tako da mislim da taj pršavi hype tek stiže u Hrvatsku” – zaključuje prodajni savjetnik Matej Briševac.
Unatoč slabijim rezultatima prodaje električnih vozila, auto recesija ove je godine i službeno gotova. Svakog se dana u Hrvatskoj prodaje čak 450 automobila. Kao u neka dobra, stara vremena.
