Vrhovni sud, Ministarstvo vanjskih poslova, Županijski sud, Hrvatska poštanska banka. I još dvije zgrade u Amruševoj. Sve to u krugu od niti sto metara.
U ovom trenutku u Zagrebu se, kako kažu iz Grada, obnavlja 70 privatnih i 10 javnih zgrada. I oko svake od njih nalaze se skele koje, barem na prvi pogled, izgledaju kao i ona koja se jučer urušila u Klaićevoj ulici.
Uz neke od njih, još s jedva metar razmaka od tramvajske pruge, uredno prolaze pješaci, čak i mame s djecom u kolicima.
"Grdo je, al što možete reći, toliko godina je već prošlo od tog potresa, i da to tak izgleda. I novaca još ima, što je najbolje", govori Mirjana iz Zagreba.
Baš zato što europskih novaca za obnovu sada ima, ali ih se mora potrošiti do kraja lipnja da ne propadnu, postavlja se pitanje je li se na gradilištima zbog brzine zanemaruje sigurnost.
"Očekujemo da jasno postupaju po pravilima struke, da se poštuju uvjeti zaštite na radu i jasno se drže svih pravila kako se ovakve stvari ne bi događale", kazao je ministar Branko Bačić.
No, u centru Zagreba problem su i zgrade koje nisu pod skelama, a izgledaju kao da bi trebale biti. Na ovoj zgradi na samom početku Ilice nedostaje rub krova, a na dijelu koji je ostao vidljiva je pukotina.
"Mislim da su nešto sanirali tako da je ova strana sačuvana, da neće pasti, ali da se zatvori za pješake, ipak je ovo Ilica, ne možete zatvoriti Ilicu", govori Ante Topić iz Zagreba.
"U cijelom gradu je zapravo tako, nadamo se da nikom neće pasti na glavu", kazao je Danijel iz Zagreba.
Iako bi netko možda očekivao da su se Zagrepčani u ovih više od tri godine naučili oprezu, malo tko kad hoda po ulici gleda iznad sebe, u fasade, da vidi u kakvom su stanju. Isto tako se malo tko od njih odmiče i hoda tamo gdje na njih ništa ne može pasti.
Naravno, od zgrada pod skelama, preko onih koje djeluju prijeteće, cijeli bi se centar grada mogao proći s pogledom prema gore. Dan kasnije, pješaci ne mogu ni blizu mjestu gdje se urušio dio Muzeja za umjetnost i obrt. Srušena skela naslagana je na hrpu, auti se ovdje više neće parkirati. Opasnost je naizgled otklonjena.
Od svih nadležnih tako smo čuli da treba poduzeti apsolutno sve kako se ono što se ovdje jučer dogodilo više ne bi ponovilo. Ali na temelju ovoga što smo vidjeli dan kasnije, što god da se sada učini, ono što se jučer dogodilo može se ponoviti, i možemo se samo nadati - da neće.
Sa našim zaključkom slaže se i jedan od glavnih stručnjaka za postpotresnu provjeru zgrada. Josip Atalić odmah je nakon zagrebačkog potresa oformio timove statičara za provjeru zgrada, danas nam je ispričao što se sve nije poduzelo, a trebalo se.
"Ja o tome pričam pet godina, a još je Mohorovičić prije sto godina iste ove detalje pričao. Ne smijemo se umoriti upozoravati građane, predstavnike stanara, da se jednostavno brinu o svojim građevinama, da se raspitaju, da zovu struku, sad stručnjaka ima, da ispitaju te stvari i upozore što treba ukloniti. Možda je najbolji pokazatelj nakon potresa, u Zagrebu je bilo preko 50 tisuća prijava građana za preglede statičara odnosno konstruktora njihovih zgrada. Od ovih 50 tisuća došli smo par stotina koji su poslali svoje podatke, znači to je ta svijest. Mohorovičić je pričao prije sto godina, mi pričamo sada, ne bih volio da za sto godina opet djeci ostavimo da im nešto visi nad glavom, to ne bi bilo dobro", govori građevinski fakultet i Centar za potresno inženjerstvo Josip Atalić
