U rukama policije je 13-godišnjak nakon što je jutros upao u školu iz koje je izbačen zbog lošeg vladanja i pucao u 38-godišnjeg profesora engleskog. Ispalio je više hitaca, jedan metak profesora je pogodio u vrat, do dolaska u bolnicu dvaput je reanimiran.
Admir Arnautović, glasnogovornik tužiteljstva Tuzlanskog kantona, otkriva u kakvom je stanju ranjeni profesor: "On je trenutno hospitaliziran u UKC-u Tuzla s teškim i po život opasnim povredama."
Tamošnji mediji pišu da je počinitelj i ranije u školu nosio pištolj, nedavno otvoreno prijetio da će pucati u znak osvete zbog premještaja u drugu školu, zbog čega je organiziran i roditeljski sastanak, o svemu obaviještena i policija, ali bez ikakve reakcije.
Edin Delić, načelnik Lukavca, otkriva slabosti sistema: "Mi nažalost u sistemu nemamo adekvatan odgovor što dalje raditi s maloljetnicima koje ovi roditelji čuvaju, štite, vole i mislim da je ovo jedan izazov za društvo."
Izazov i za društvo u Srbiji, koje se još oporavlja od tragičnog 3. svibnja, kada je 13-godišnjak ubio devetero djece u osnovnoj školi u centru Beograda.
Masakr u beogradskoj školi, zabrinuo je mnoge i u Hrvatskoj
Od tada su u škole u državi postavljeni policajci i organizirana prilično uspješna akcija povrata ilegalnog oružja. Tragedija kakvu regija ne pamti navela je sve školske sustave da otvore pitanje sigurnosti.
Hrvatske škole generalno su sigurne, izjavio je ministar obrazovanja Radovan Fuchs neposredno nakon što se dogodila tragedija u Beogradu. I od tada su stvari ostale nepromijenjene.
Škole su otvorenih vrata, ne planiraju se zaključavati, ne planiraju se postavljati ni detektori metala, niti dodatno osiguranje.
Istovremeno, nastavnici kažu da se osjećaju sve nesigurnije, da svjedoče porastu međuvršnjačkog nasilja, kao i prijetnjama od strane i učenika i roditelja, a da škole za to nemaju nikakva rješenja.
U sustavu već dugo slušaju najave promjena koje bi uvažile stvarnu situaciju i činjenicu da se škola od škole razlikuje.
Predsjednik Školskog sindikata "Preporod" Željko Stipić kaže kakvo je stanje po školama: "U nekoj seoskoj školi možda je dovoljno govoriti, a u nekoj srednjoj školi u opasnijem kvartu u Zagrebu možda su i zaštitari premalo. Dakle, to je raspon u kojem se mi krećemo. Svakako, ljudi koji rade u školi, učenici, roditelji, oni najbolje znaju kakvo je stanje po svim pitanjima, pa i po pitanju sigurnosti."
No, možda i najvažnije je pitanje mentalnog zdravlja djece i mladih, zbog čega je Vlada nakon 30 godina odlučila u domove zdravlja vratiti psihologe. Do kraja formirat će se mobilni timovi i dispanzeri.
Ivana Portolan Pajić, načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva, otkriva detalje: "U kojima će se građanima, ponajprije mladima i adolescentima, omogućiti sveobuhvatna zaštita mentalnog zdravlja, dakle prevencija, rano prepoznavanje, dijagnosticiranje i liječenje, ali kasnije i reintegracija u društvo."
Stručnjaci imaju još prijedloga - kako bi se teme mentalnog zdravlja destigmatizirale, bilo bi dobro s djecom raditi na njihovoj emocionalnoj pismenosti.
Ela Selak Bagić iz Hrvatske psihološka komora zašto je mentalno zdravlje važno: "Da se nose s frustracijom, da znaju prepoznati kako se netko iz njihove okoline osjeća, da znaju pružiti podršku i pomoć, to su sve vještine koje bi se također trebale učiti u školama, ali za to moramo imati stručnjake, ne samo psihologe, nego i drugih profila, koji su na raspolaganju i učiteljima i drugom nastavnom kadru, ali i djeci i roditeljima u prvom redu."
Jer samo rad na prevenciji, otvoreni razgovori o problemima i pomoć problematičnima na vrijeme mogli bi spriječiti traume koje na društvu ostavljaju trajne ožiljke.
