Hrvatska je energetski sigurna, ponosno danas kaže Andrej Plenković koji je austrijskog kancelara odveo na LNG terminal na Krku. Nismo egoistični da plina imamo samo za sebe, želimo da koristi imaju i naši susjedi kaže premijer. U LNG će se uložiti još 180 milijuna eura pa će ga plinovodima povezati s Njemačkom preko Slovenije i Austrije. I tako je hrvatski LNG u teško doba postao spasitelj i heroj, donedavno ga se demoniziralo kao štetnog i lošeg za Hrvatsku.
Godine 2006., Ukrajinci i Rusi posvađali su se oko cijene plina i izazvali krizu u Europi.
"To bi bio taj alternativni novi dobavni pravac u kojem bismo našu neovisnost o ukrajinsko-ruskim odnosima učinili puno većom", izjavio je Ivo Sanader, bivši premijer 2006. godine.
Jadranka Kosor 2010. kaže da je LNG na točki s koje više nema povratka. Zoran Milanović europskim kolegama – Slovencima i Austrijancima govori: "LNG terminal na Krku je važan".
O projektu je govorio i prijelazni premijer Orešković.
"Uvijek je bilo prepreka da se projekt zaustavljao, odgađao, prekidao", kaže Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin.
Pet hrvatskih premijera kasnije u jeku puno ozbiljnije energetske krize, Plenković najavljuje proširenje.
"Dvije opcije. Za kopneni ili za novi plutajući terminal. I jedan i drugi bi bili dodatnih deset milijardi kubika, a kao što znamo, potrebe Austrije ili Njemačke su višestruko toliko za opskrbljivanje kućanstava, biznisa", kaže Andrej Plenković (HDZ), predsjednik Vlade.
Do 2030. kapacitete je zakupilo šest korisnika terminala: HEP i INA, dvije mađarske kompanije, Prvo plinarsko društvo i slovenski Geoplin.
"S obzirom na to da su dobivena bespovratna sredstva za izgradnju LNG terminala, tako je i ta cijena korištenja uplinjavanja i prijema plina jeftinija nego da je cijela ta usluga i da je sav iznos na tržišnim osnovama", objašnjava Pudić.
Europa je dala 100 milijuna eura, cijeli projekt je stajao 230 milijuna. HEP i Plinacro su suvlasnici.
"Hrvatska svakako dobiva, svi kupci izvan RH i kupci plina u RH moraju platiti transport, ako kad bi samo kupci iz Hrvatske plaćali transport plina taj bi transport bio skuplji", kaže dalje Pudić.
Mirela Ahmetović je bila protiv gradnje plutajućeg terminala dok je bila načelnica Omišlja. Danas Plenkovićevu inicijativu ne smatra ništa boljom.
"Zanimljivo je da smo se mi u lokalnoj zajednici zalagali za kopneni NLG terminal koji je zakonit i koji je predviđen prostornim planom općine Omišalj i Primorsko-goranske županije, a tada je glavni protuargument Vlade na čelu s Andrejom Plenkovićem bio da je kopneni terminal prevelik, a on je predviđao upravo ovaj kapacitet od 6,1 mlrd. kubika plina. Ja ću biti presretna ukoliko je Vlada prizvala svoj zdrav razum i odlučila izgraditi kopneni termina koji je predviđen kao 2. faza ovog projekta. Međutim, kalkulira se s proširenjem kapaciteta. Nemamo još informaciju hoće li to proširenje biti u kopnenoj varijanti ili će biti u plutajućoj varijanti", govori Ahmetović.
Nastavlja da je stručnjaci upozoravaju da je proširen, i to u duplo od kapaciteta na plutajućem terminalu. "Inženjerski je to potpuno suludo. I danas je situacijua da brodovi, koji dovoze plin, iskrcavaju plin i do četiridana jer je plutajući terminal izvan standardnih veličina i naprosto se ne može iskrcati plin u roku od 24 sata, što je uobičajeno i normalno u svijetu. Troškovi iskrcavanja plina iznose oko 200 tisuća dolara, pa pomnožite i zapitajte se tko taj trošak plaća ako je četverostruko vreći nego što bi trebao biti", govori naša sugovornica.
Dva desetljeća se planirala izgradnja. Kopneni je trebao biti u pogonima propale Dine Petrokemije. Slali su se prigovori, potpisivale su se peticije, prosvjedovalo.
Ahmetović kaže da i dalje zagovara kopneni terminal jer mi se njime osigurala energetska sigurnost.
"Vlada Andreja Plenkovića proziva druge rusofilima ili onima koji su protiv Hrvatske i hrvatskog napretka, a ujedno su najveći rusofili Plenković i HDZ-ova vladajuća većina koja je odbila osigurati energetsku sigurnost Hrvatske umiljavajući se i osiguravajući sigurnost Mađarskoj - najvećem partneru Rusije, govori Ahmetović i kaže da nju sigurnost opskrbe energije BiH, Slovenije ili Mađarske nikad neće zanimati kao što je zanima energetska sigurnost Hrvatske.
O LNG terminalu govorili su Rusi …
"LNG terminal se ne može natjecati s ruskim plinom", izjavio je Anvar Azimov, bivši ruski veleposlanik 2019. godine.
I američki predsjednici kao Donald Trump.
U to se vrijeme energetska kriza ovih razmjera činila dalekom. Premijer Plenković u Omišlju tvrdi: Hrvatska je energetski sigurna zemlja. U LNG Hrvatska nam odgovaraju da se realizacija povećanja kapaciteta očekuje za dvije godine.
