Nakon 10 dana u svemiru slijedi šok za tijelo: Hoće li uopće moći stati na noge?

A što kada se vrate influenseri koje su poslali u Svemir da pokažu veličinu Amerike, kako je astronaute na Artemisu II. sinoć u Direktu nazvao Korado Korlević? Ako rizičan povratak na Zemlju dobro prođe: je li im ostarila koža? Jesu li im se promijenili mišići? Kakve posljedice će imati zbog svemirske radijacije?

Bili su najdalje što je čovjek ikad bio, vidjeli tamnu stranu Mjeseca, svjedočili udarima meteora, ali ipak tek sad dolazi najopasniji dio misije Artemis 2. Povratak na Zemlju. "Ne možemo dublje istraživati ​​osim ako ne radimo neke nezgodne stvari, ako ne podnosimo neke žrtve,  ako ne preuzimamo rizik", rekla je Christina Koch, članica posade misije "Artemis II".

Ulazak u zemljinu atmosferu bit će najkritičniji trenutak svemirskog putovanja. Kapsula težine 10 tona ulazi tj. udara u atmosferu brzinom od 40 tisuća km/h. "To je meteor koji ulazi u atmosferu gdje unutrašnjost tj. posada mora preživjeti", rekao je Davor Horvatić, profesor fizike ne PMF-u.

Pod pravim kutom

Kapsula mora ući pod točno određenim kutom, inače su moguće dvije vrste katastrofe. "Jedna je da se poput kamenčića koji  bacite u vodi, odbije od atmosfere, misija je završena, astronauti izgubljeni, druga, malo fulate na drugu stranu - posada izgori", objasnio je Horvatić. U cijelom procesu stvaraju se visoke temperature od preko 2500 stupnjeva celzijusa. Posadu od tih ekstrema brani štit koji mora izdržati.

"Toplinski štit se nije baš pokazao idealan u misiji Artemis 1 koja je bila bez posade jer su našli neka oštećenja koja nisu očekivali, ali su ustanovili da kapsula nije bila ugrožena pa iako isti sustav štita će koristiti sada - oni misle da je to dovoljno sigurno", ispričao je astronom Ante Radonić.

Opasnost su i gravitacijske sile. "Problem je da vi tu veliku brzinu u kratkom vremenu morate smanjiti, znači da će biti ogromna deceleracija, ogromne G-sile i vidjeli ste kod lansiranja koliko oni njih zapravo zatežu i stavljaju u sjedala, vi morate biti dobro unutra, ajmo reći potuftani i zategnuti da preživite sva ta naprezanja", nadodao je Horvatić. Štetno je i vrijeme provedeno u svemiru koje je opasno po zdravlje. Pogotovo dugotrajan boravak.

KORADO KORLEVIĆ ZA DIREKT /

Hrvatski astronom o misiji Artemisa: 'Propaganda, lansirali su ih u svemir s pokvarenim WC-om…'

Svemirska radijacija mijenja DNK, šteti mozgu i može izazivati Alzheimrovu bolest, mikrogravitacija oštećuje vid, koža se stanjuje i sporije zacijeljuje, mišići atrofiraju, gubi se tjelesna tekućina i masa, cirkulacija usporava, imunitet slabi, kosti se deformiraju i gube na masi. Što astronauti u svemiru provedu više vremena to su posljedice teže.

"Izgubi se masa mišića, ima manje kalcija u kostima, samo neki astronauti imaju malo problema s vidom, imaju malo lošiji vid, ne svi, ali to je opet pritisak tekućine koja čuva mozak, pritisak na oči", objasnio je Radonić.

"Ne možemo izbjeći bestežinsko stanje. Prva stvar koja se desi da se počkne skupljati voda između pršljenova kičme i narasteš tako da nije trajno, ali tih 5-6 cm koliko si duži zna biti problem u skafanderu", rekao je astronom Korlević.

Umjesto osam dana - devet mjeseci

Kako dugi boravak u svemiru utječe na organizam najbolje znaju Suni Williams i Barry Wilmore koji su zbog kvara, umjesto 8 dana na Međunarodnoj svemirskoj postaji ostali 9 mjeseci. Vratili su se slabi, izgledali desetljeće stariji, teško su hodali, mišići su im atrofirali.

Astronauti Artemisa 2 vraćaju se nakon 10 dana pa posljedice neće biti tako ekstremne, ali trebat će im vrijeme za prilagodbu.

"Prvi dani će biti teški na zemlji stati na noge jer ipak oni znate, kao da su bili mjesec dana u krevetu ili dva mjeseca pa je teško stati na noge", rekao je Radonić.

Ipak - stvari se na nekog vremena - uglavnom vrate u normalu pa je u cijeloj priči najbitniji hoće li Artemis 2 u noći s petka na subotu uspješno sletjeti u Tihi ocean.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!