KVADRATI KAO SUHO ZLATO / Dokle ovako s cijenama stanova? Analitičar otkrio zašto stalno rastu: 'To se upravo događa i u Hrvatskoj'

Ako se stalno nadate da će cijene nekretnine početi padati, čini se da se zaludu nadate. Jer, stanovi su sve skuplji i skuplji. U godinu dana cijene su porasle za 10 posto, pokazuju podaci Zavoda za statistiku

Petar Panjkota

Petar Panjkota

Reporter Direkta, prati sve od vanjske politike do sporta. Ne libi se imati stav, niti boardati pred kamerom

5.7.2024.
8:01
VOYO logo

Od Pariza do Berlina, Madrida i Atene, u posljednje su vrijeme isti problemi u fokusu. Kriza stanovanja pogađa cijelu Europu, i novi stanovi i najamnine, kao da zlata vrijede.

Prosječna cijena kvadrata u Zagrebu ovih dana je oko tri tisuće eura, znači da ćete stan od šezdesetak kvadrata platiti dvjestotinjak tisuća eura. S druge strane, što se tiče gradova u regiji, petstotinjak eura jeftinije u Budimpešti, tisuću jeftinije u Ateni, a još jeftinije u Bukureštu ili Sofiji. S druge strane, u Ljubljani ćete platiti skoro tisuću eura više po kvadratu, još petstotinjak više u Madridu, kvadrat košta gotovo pet tisuća eura u Pragu i Berlinu, a rekorder, što se regije tiče, je Beč, gdje je kvadrat više od 7 i pol tisuća eura. A naravno, svaki atraktivan pogled ćete ekstra platiti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pritom od Hrvatske veći rast cijena u godinu dana imaju samo Poljska s 13 i Bugarska s 10 posto, Hrvatska je treća s 9,5 posto višim cijenama u zadnje kvartalu prošle godine u odnosu na 2022. U cijeloj eurozoni cijene u prosjeku padaju za 1,1 posto, u Austriji za -1,8, u Švedskoj za skoro tri posto, u Njemačkoj za više od 7 posto, dok najveći pad cijena bilježi Luksemburg. Ipak, i tamo će vas stan skupo koštati, jedan od uzroka je neusklađenost stambene politike s doseljavanjem u gradove.

Image
POČASTIO SE /

Ovo je luksuzna nekretnina Zdravka Čolića u Puli: Od cijene kvadrata boli glava! Doslovno

Image
POČASTIO SE /

Ovo je luksuzna nekretnina Zdravka Čolića u Puli: Od cijene kvadrata boli glava! Doslovno

"Cijene stanova rastu zbog toga što je potražnja veća od ponude, i tako je već godinama upravo zbog rasta tog servisnog sektora, odnosno pretvaranja nacionalnih ekonomija iz industrijskih u servisnu ekonomiju. I to se upravo događa danas i u Hrvatskoj", objašnjava ekonomski analitičar Damir Novotny.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dokle ovako s cijenama?

Ako gledamo samo Hrvatsku, cijene stanova su u godinu dana u Zagrebu skočile za 8,8 posto, gotovo isto toliko i na Jadranu, u ostatku je skok još nešto izraženiji. I dok neki podaci govore o padu prodaje stanova, od 20 pa i do 40 posto, glavno je pitanje dokle ovako s cijenama?

"Nije realno očekivati drastičan ni pad ni rast, nego da ćemo u nekom narednom periodu biti na ovim razinama, ako se ne dogodi nešto drastično i dramatično što bi moglo utjecati na ovu ili onu stranu", ističe agent za nekretnine Boro Vujović.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Drastično je skuplji i najam stana. Cijene onog kratkoročnog skočile su za 26 posto u godinu dana, dugoročnog samo malo manje. A gradovi poduzimaju svašta - Barcelona je, recimo, objavila da će do 2028. potpuno zabraniti iznajmljivanje apartmana turistima, Beč svake godine kupuje 10 tisuća stanova za priuštivi najam, a kako za Direkt kaže najmlađa zastupnica u berlinskom parlamentu, i njemačka metropola poduzima korake.

"Imamo u Berlinu zakon da svake godine cijene smiju porasti samo za 1,3 posto. I želimo da se nekretnine u Berlinu više ne prodaju privatnim investitorima", ističe zastupnica Klara Schedlich.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Zagrebu se, pak, najavljuje gradnja kompleksa s 300 stanova za jeftin najam u Podbrežju, nadogradnja gradskog fonda stanova i, vjerojatno najučinkovitije i najbrže, oporezivanje praznih stanova u gradu, mahom u strogom centru.

"Po procjenama HEP-a ih je čak 54 tisuće. Mislimo da bi takve stanove trebalo tretirati kao vikendicu, odnosno kao treću nekretninu i da bi oporezivanjem njihove vlasnike stimulirali da ih stave na tržište", zaključuje zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Već sada polovica mladih Europljana živi s roditeljima do 28. godine, kako stvari danas stoje, stambeno pitanje mnogima od njih ostat će i dalje glavna briga.

FON
Gledaj od 27.srpnja
VOYO logo