Ono što je Vlada sve ove godine radila, kreditna agencija je prepoznala - smatraju u Banskim dvorima nakon što je stigla vijest da je kreditni rejting Hrvatske podignut je na A minus, uz pozitivne izglede.
Povijesno je to najviša ocjena kreditnog rejtinga za Hrvatsku, a sve je to u studiju RTL-a Danas komentirao bivši ministar financija Zdravko Marić.
Kada ste postali ministar kreditni rejting je bio u smeću, sada prvi put u povijesti A minus uz pozitivne izglede. Smatrate li to barem dijelom i svojom zaslugom?
To je meni, mom timu u Ministarstvu financija i Vladi između ostaloga zapravo visoko na listi prioriteta. U 2016. i 2017. uspjeli smo stabilizirati i popraviti izglede, a 2018. je bilo prvo poboljšanje kreditnog rejtinga, a već 2019. smo ušli nazad u zonu investicijskog rejtinga. Mislim da ima nekoliko podataka koji su zanimljivi. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja je čak i u koroni popravljala svoj kreditni rejting.
Nikad veći kreditni rejting Hrvatske
Što će to značiti za građane, hoće li kamate padati?
Iskreno, to mi je bilo jedno od dražih pitanja još i dok sam bio u ministarstvu. Mislim da se kroz ovo vrijeme potvrdilo i pokazalo. Kreditni rejting je uvijek vezan uz kamate. Ukupna kamata koju plaćamo svi skupa zavisi od globalnih kretanja, ali i rizičnosti pojedine zemlje. Što će rejting veći, niža je rizičnost zemlje i u konačnici kad uspoređujemo se s drugima, relativno manju kamatu plaćamo.
Koliko bi to bilo manje?
Sad je konačno krenulo nakon ovoga perioda… Znate i sami da su glavne banke svijeta su značajno digle kamatu kao mjeru borbe protiv inflacije. Prije dva dana de facto je Europska središnja banka nastavila spuštanje za dodatnih 25 baznih bodova, ovaj tjedan je sastanak federalnih rezervi. Možemo očekivati do kraja godine, moja procjena je još jedno spuštanje za 25 baznih bodova odnosno 0.25 posto. Kada se objavi poboljšanje kreditnog rejtinga, ono je već ukalkulirano u cijenu i duga… Da se nešto u ponedjeljak drastično dogodi - neće. Jer financijska tržišta i ovo što kreditne rejting agencije objave petkom navečer, one već to u pravilu uračunavaju. Ali jako je dobar trend. Hrvatska ima jako dobar pozitivan trend.
Uvodi se porez na nekretnine
Vlada je najavila porez na nekretnine. I vi ste ga pokušali uvesti 2017., ali je tad to zaustavio premijer Andrej Plenković. Mislite li da će sada proći?
Vidjet ćemo. Svi smo na neki način u iščekivanju, isto očekujem da će kroz par dana kolega Primorac to prezentirati. Neće biti samo porez na nekretnine, nego cijeli paket mjera pa ćemo između ostaloga, što narodna poslovica kaže, biti pametniji.
A vjerujete li hoće li to proći ovoga puta?
I sam sam bio svjedok krajem 2016. kad je de facto izglasan taj zakon u Saboru i stupio je na snagu. Doduše s odgodnim učinkom, da odredbe budu implementirane s 1. siječnja 2018. ali je na kraju povučen.
Je li fer oporezivati nekretnine ako nemamo registar njihove vrijednosti - pa se isto oporezuje apartman iz Jugoslavije i vila s bazenom koja je novogradnja?
Skroz ste u pravu i apsolutno je dobro razmišljanje. Što se tiče poreza i riječi fer i pravednosti, trebala bi biti što veća pravda poreznog sustava i da svi participiramo u njemu, a da se uzimaju različiti kriteriji u njemu. Bivši kolega, ministar Slavko Linić je svojedobno i predlagao vrijednosni porez. Krajem 2016. je ideja bila da se postojeći sustav komunalne naknade koju plaćamo svi, na bazi fizičkih pokazatelja - kvadrature odnosno kubikaže stambenog prostora, da se ona unaprijedi. Pa da se uvedu koeficijenti, što je starija nekretnina manje, odnosno što je novija da se plati eventualno više. Naše kalkulacije su išle da dio građana i rasteretimo, oni koji imaju nešto novije nekretnine i sadržajnije.
Jeste li zamjerili tada premijeru Andreju Plenkoviću što nije dopustio da taj zakon prođe?
To je bio jedan u nizu zakona u cijelom paketu porezne reforme. Bilo je 16 zakona…
A jeste li mu zamjerili?
Nema tu zamjerki. Zaista sam bio dosadan već što sam stalno govorio o sveobuhvatnosti porezne reforme, jer nije dobro da se izdvaja jedan parcijalni segment. Mi smo gledali cijeli porezni sustav.
Dakle zle krvi nema?
Nema kod mene, nikad nisam imao.
Plaće u javnom i privatnom sektoru
Da ste ostali u Vladi plaća bi vam rasla 60 posto, a spremaju se i nove povišice za političare. Je li Vam sad žao, još se stignete vratiti?
Rekao sam već jedanput, kad sam donio odluku nema gledanja nazad i žali. Smatram da je bio veliki propust godinama da se plaće dužnosnika nisu usklađivale. Nemam nikakve rezerve na to. Drago mi je da se to dogodilo, to je zalog za budućnost da se najbolji kadrovi odlučuju baviti politikom i prihvaćat se raznih izvršnih funkcija koje su odgovorne.
Jesu li sada te plaće adekvatne ili bi ih trebalo još više povećavati?
Rekao bih da je to relativni pojam. Trebalo bi usporediti s drugim zemljama, s našim gospodarstvom.
S mirovinama recimo…
Između ostaloga, slažem se. Kada usporedimo ovaj porast plaća u državnog sektoru, uvijek kažem da ga podržava, ali uvijek treba težiti da rast plaća prati rast produktivnost. Trebamo se sada zapitati jesmo li povećali produktivnost za tolike postotke.
Analiza Danijela Nestića s Ekonomskog instituta pokazala je da je razlika plaća u privatnom i javnom sektoru 39 posto u korist državnih i javnih tvrtki.
Nisam vidio tu analizu, ali inače kolegu Nestića jako cijenim i radili smo skupa. Čini mi se ovako na prvu… Razlika je dosta velika, pogledat ću detaljnije analizu. Razlike uvijek postoje i ne možemo gledati da je odgovornost pojedinih radnih mjesta jednaka. Državni sektor uvijek ima, pogotovo kad nastupe gospodarski kriznija vremena, ima taj moment sigurnosti posla u odnosu na privatni sektor.
Bi li trebala biti tako velika razlika?
Čini mi se dosta velika.
Povratak u politiku?
Je li vrijeme da privatni poslodavci reagiraju snažnije kako i država prema svojim radnicima?
Gledam to iz prve ruke s obzirom na to da posao koji trenutno radim kao poduzetnik u kontaktu i suradnik brojnih hrvatskih kompanija, i znam da su jako orijentirani na svoje ljude. Znaju da im je to najveća vrijednost i žele povećavati, ali sve je pitanje mogućnosti. Rast plaća sigurno, ali on bi trebao pratiti rast produktivnosti.
U privatnom ste sektoru, isključujete li Vaš povratak u politiku?
Rekao sam nekoliko puta da nisam otišao da bih se vratio. Ostajem pri tome, ali nisam nikad pa neću ni sada biti kategoričan. Nikad ne znamo što donosi sutra. Jednom kad sam otišao iz Ministarstva, pa sam se vratio…
A kandidatura za gradonačelnika Zagreba?
To mi nije u ovom trenutku… Fokusiran sam na ovaj posao, želim biti krajnje predan poslu, ispuniti sve ciljeve koje klijenti traže.
Ali nikad ne reci nikad?
Ne, što se tiče ove pozicije mislim da možemo biti malo kategoričniji.
Dakle Zagreb nikako ne, ali nešto više možda da?
Pustimo mi to. Zasad smo ovako jako sretni i zadovoljni.
