Tek je počelo - kažu stručnjaci koji prate klimatske promjene koje će, između ostalog, znatno utjecati i na turizam. Studija koju je provelo znanstveno tijelo Europske komisije ukazuje na to da će globalno zatopljenje najpogubnije biti za obale Mediterana. Tko će profitirati i je li među tim zemljama Hrvatska?
Ubrzano zagrijavanje moglo bi u potpunosti promijeniti turističku kartu Europe. U najgorem od četiri ponuđena scenarija globalna temperatura mogla bi narasti za čak i četiri celzijeva stupnja.
A u tom će slučaju, najveće gubitke bilježiti regije Portugala, Španjolske, Italije, Grčke i Cipra, dok će najveća povećanja imati regije Velike Britanije, Irske, Nizozemske, Njemačke, Danske, Finske i Švedske. Hrvatska se zahvaljujući povoljnijem geografskom položaju nalazi u nešto boljoj situaciji.
Ali i to se vrlo brzo može promijeniti.
"Temperature će jako rasti, one utječu na taj indeks ugode koji je povezan i s vlažnošću i s vjetrom i on će samim tim bit narušen. Tako da bez obzira na ovaj signal koji je manje izražen u odnosu na južne zemlje Mediterana Hrvatska je isto uključena", govori Lidija Srnec, klimatologinja DHMZ-a.
Tu je i zagrijavanje mora, nove invazivne vrste, komarci… Atraktivnije bi zato mogle postati prijelazne sezone, ali i gorska područja.
"Možemo razmišljati da bi nekakva područja koja su uzvišenija dakle veće nadmorske visine, koje nisu pretjerano vjetrovite, koje nemaju pretjerano oborina bi mogle biti zanimljivije. Pitanje je možda je to Gorski Kotar", tvrdi Hrvoje Carić, znanstveni suradnik u Institutu za turizam.
Građani u slabljenje domaćeg turizma ipak ne vjeruju.
Pozitivni su i u nadležnom ministarstvu gdje rješenje vide u svojoj novoj strategiji razvoja održivog turizma.
Monika Udovičić, ravnateljica Uprave za sustav turističkih zajednica, kategorizaciju i pravne poslove govori: "Znači akceptirali smo klimatske promjene i ne samo deklarativno nego sva ulaganja svi poticaji i ovaj nacionalni plan oporavka i otpornosti čak 30 posto ulaganja treba biti u smjeru zelene i digitalne tranzicije".
Prilagodba Hrvatske na klimatske promjene provodi se i kroz europske projekte.
"Obalni gradovi mahom u ljetnom periodu bivaju poplavljeni. I da bi se tome doskočilo potrebno je promijeniti način odvodnje te površinske vode u odnosu na sadašnje načine", tvrdi Vedran Petrov, koordinator EU misije za prilagodbu na klimatske promjene.
Klimatske promjene ne mogu se zaustaviti, već tek usporiti. A već sljedeća godina može pokazati jesmo li zakasnili.
