Meteorolozi o kojima sve više ovisimo, upozoravaju, iako raste potreba za njima neće ih imati tko naslijediti. U više od 13 i pol tisuća slobodnih mjesta na fakultetima sve je manje onih koji se žele baviti vremenom, ali i fizikom i matematikom.
Ana Šljivić je meteorologinja 3 i pol godine, posao ju je čekao nakon fakulteta. Razvija alate za vremensku prognozu: temperature, vjetrovi, tlak zraka - njezina su svakodnevica.
"Oduvijek sam voljela matematiku i fiziku i voljela sam da sve bude točno i da se zna zašto. To sam prepoznala u meteorologiji. Biti će sve više ekstremnih vremenskih prilika pa tako i opasnijih zato će biti važno imati što brže i točnije prognoze vremena i upozoriti građane", navodi Ana koja je meteorologinja u Sektoru za meteorološka istraživanja i razvoj DHMZ-a.
Baš zato raste i potreba za meteorolozima, pronaći ih postaje sve teže.
Kristian Horvath, načelnik Sektora za meteorološka istraživanja i razvoj DHMZ-a govori: "Prije 15-ak godina rekao bih da smo imali više kvalitetnih kandidata za svako mjesto, a danas smo sretni ako imamo jednog kvalitetnog kandidata za određeno mjesto. To su definitivno poslovi budućnosti, pitanja upozorenja na opasne vremenske prilike, prognoza vremena, klimatske promjene".
Studij geofizike gdje se obrazuju budući meteorolozi na zagrebačkom PMF-u, ove godine upisalo je samo 10-ero studenata, a mjesta je bilo za njih 27-ero. Slab je interes i za nastavničke smjerove matematike i fizike.
"Studiji fizike su loše popunjeni i to se ponavlja već niz godina. Smjer fizika-kemija 2 upisana, fizika-informatika 5, fizika nastavnički niti jedan", rekao je Mladen Vuković, prodekan za nastavu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
Razlozi su mnogi, od težine studija pa do boljih uvjeta zaposlenja u drugim sektorima.
"Mora se nešto dogoditi s materijalnim statusom, s položajem tih ljudi, od ljudi u školama, od asistenata koje mi trebamo, do ljudi u Hrvatskom hidrometeorološkom zavodu. Takva plaća jednostavno odbija ljude", dodaje Vuković.
Prema omjeru prvih izbora i upisne kvote najtraženiji je studij sestrinstva. Među prvih pet su i fizioterapija, kineziologija, logopedija i psihologija.
Nakon ljetnog upisnog roka na fakultetima je ostalo 13 625 slobodnih mjesta, 61 studij nije upisao niti jedan brucoš.
Igor Drvodelić, pomoćnik ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje navodi: "Od 2015. godine raste broj upisnih kvota, a pada broj maturanata i svake godine je zapravo sve veći razmak. Kvote bi se trebale smanjivati kako bismo dobili kvalitetnije studente na određenim programima i kako bi oni uspjeli i završiti studij jer imamo i veliki postotak onih koji odustaju od studija".
Konačni broj slobodnih mjesta na fakultetima bit će poznat nakon jesenskog upisnog roka.
