Europski lideri su u Bruxellesu na izvanrednom sastanku o pomoći Ukrajini i jačanju europske sigurnosti. Svoj plan o naoružavanju Europe i financiranju obrane, izložila je predsjednica komisije Ursula von der Layen.
Uoči sastanka rekla je da izvanredna vremena zahtijevaju izvanredne mjere. Uslijed sve nesigurnijeg savezništva s SAD-om, Europa želi preuzeti pregovore za mir, što znači i sigurnosna jamstva za Ukrajinu.
Raspravljat će se i o potencijalnim europskim mirovnim snagama u toj zemlji. Sve oči uprte su u mađarskog premijera Viktora Orbana, koji prijeti vetom, nakon što je prošlog tjedna poručio kako postoje nepremostive razlike u pristupu Ukrajini.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je da počinje nova era, u kojoj je ruska prijetnja stvarna za europske zemlje. U dramatičnom obraćanju javnosti izjavio je da je nužno povećati izdvajanja za obranu. Smatra da je došlo vrijeme za buđenje Europe, ali i da je Pariz otvoren za razgovore o proširenju francuskog nuklearnog kišobrana i na svoje europske partnere.
"Rusija je postala, u ovom trenutku u kojem vam se obraćam i u godinama koje dolaze, prijetnja Francuskoj i Europi. I volio bih vjerovati da će Sjedinjene Države ostati uz nas, ali moramo biti spremni ako to ne bude tako. Ideja nuklearnog odvraćanja nas štiti, to je suvereno, potpuno francusko. Od 1964. ono je uvijek imalo snažnu ulogu u očuvanju mira i sigurnosti u Europi. Ali odgovarajući na povijesni poziv budućeg njemačkog kancelara, odlučio sam otvoriti stratešku raspravu naših saveznika na europskom kontinentu o zaštiti našim nuklearnim odvraćanjem", rekao je Macron.
Odgovor Moskve
Brzo je stigao odgovor iz Moskve: Rusija Macronovo obraćanje tumači kao prijetnju. Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov upozorio je kako će potencijalne europske mirovne snage u Ukrajini - Rusi tretirati jednako kao vojsku NATO-a. Lavrov je Macrona usporedio s Napoleonom i Hitlerom, a glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov poručio da francuski predsjednik želi nastavak rata.
U Bruxellesu je RTL-va Ana Mlinarić koja prati razvoj događa uživo te je izvijestila da je teško da će se na summitu postići dogovor s obzirom na stav Viktora Orbana.
"Gotov je dio summita vezan za Ukrajinu, liderima se obratio i Volodimir Zelenski, ali nema naznaka da je Viktor Orban promijenio stav. Orban je prošli tjedan rekao da su razlike nepremostive, sinoć ga je u Parizu pokušao slomiti i Emmanuel Macron, no jutros je Orban na Twitteru objavio da se ne slažu oko toga kako postići mir. Kao i mnogo puta do sada, dolazeći na Vijeće ni danas nije stao pred medije. Viktoru Orbanu smeta niz stvari u zaključcima, rekao je da je to put prema ratu. Posebno mu smeta dio koji kaže da će Europa i dalje vojno pomagati Ukrajini", navela je Ana Mlinarić.
S druge strane, stav europskih lidera je da EU mora biti jedinstvena i čvršća nego ikad s obzirom na promjenu američkog predsjednika Donalda Trumpa prema politikama Ukrajini i EU.
"Tako da su ga danas, uoči sastanka, kritizirali i u Europskom parlamentu, pa i luksemburški premijer, šef Europske pučke stranke kojoj pripada i HDZ, ali kojoj je pripadala i Orbanova stranka. Ponovno se otvorilo pitanje ima li smisla da Mađarska, koja se protivi onome čemu se protivi većina lidera, bude članica Europske unije. U zaključke bi trebala ući formulacija kojom se popušta slovačkom premijeru Robertu Ficu. U zaključcima će stajati da se Slovačka i Ukrajina moraju što prije dogovoriti oko ruskog plina koji preko Ukrajine ide u Slovačku – Ukrajina je to obustavila početkom godine i nije produžila ugovor", navela je Ana Mlinarić.
Kako bi se izbjeglo nejedinstvo EU-a i da se ne pošalje takva slika, moguće je da Viktor Orban ne bude u sobi tijekom glasanja. To je već napravio prošle godine kad se glasalo o vojnoj pomoći Ukrajini. Samit bi mogao trajati dugo u noć.
