U ljekarnu, umjesto s preporukom liječnika, pacijenti sve češće dolaze s dijagnozom s ChatGPT-ja.

Gordana Kovačević Burrows iz Zagreba kaže da je za nju umjetna inteligencija čak zastrašujuća. Krunoslava se, pak često oslanja na Google.

No dijagnoze „doktora Googla“ često odu u nepotrebno uznemirujućem smjeru te Krunoslava kaže da tada prestane čitati.

Gordana Kovačević Burrows kaže da je zato važno provjeriti s farmaceutima ili u ljekarni sve ono što čuju ili pročitaju.

I magistra farmacije Marcela Babić u svojoj ljekarni uočava nove trendove: "Često dolaze ljudi s nekim preporukama ChatGPT-ja ili s preporukom s različitih foruma, od preporuka prijatelja i rodbine..."

No samodijagnosticiranje može biti iznimno opasno.

"Nekakvi benigni simptomi mogli bi ukazivati na neko puno ozbiljnije stanje koje se, onda što se ne liječi kako bi trebalo, može pogoršati", govori magistra Babić.

U više od 1100 ljekarni širom Hrvatske radi oko 2500 tisuće ljekarnika, dok se godišnje izda gotovo 71 milijun recepata.

Zato uoči Svjetskog dana farmaceuta, ljekarnici traže veće priznanje. Poručuju da je njihova uloga kao zdravstvenih radnika sve važnija jer je lijekova sve više, kao i digitalnih alata za samodijagnosticiranje.

Mario Vrbčević, potpredsjednik Hrvatske ljekarničke komore, kaže da je kod mlađe generacije to postala svakodnevica. "Rapidni razvoj tehnologije nam je donio puno toga dobrog, ali i određene izazove", ističe.

Andrea Puđak Kelčec, stručna suradnica Hrvatskog farmaceutskog društva, govori: "To se u praksi pokazuje kao vrlo nesiguran odabir. Treba znati postavljati prava pitanja. Ljekarnik to ne radi mehanički — on ima znanje o lijekovima, ali i komunikacijsko znanje."

Krivi lijekovi štete

Jer svaki lijek može biti štetan ako se prepiše krivoj osobi, zbog čega farmaceuti imaju veliku odgovornost. Trenutačno u hrvatskim ljekarnama nedostaje čak 500 ljekarnika, a česte su i nestašice lijekova.

"Kolege nakon završenog školovanja sve češće odlaze na poslove koji nisu vezani za ljekarne. Nestašice lijekova postale su svakodnevnica. Nama je uistinu postao svakodnevni dio posla tražiti terapijske alternative", kaže Vrbčević.

Ono što bi im najviše olakšalo rad, poručuju, bio bi pristup e-kartonima i povijesti bolesti pacijenta.

Ivana Juričić Bojić, dopredsjednica Hrvatskog farmaceutskog društva, navodi: "Pacijente znamo od prvog testa trudnoće. Upravo smo mi ti koji vidimo lice zabrinute majke ispred sebe koja još uvijek ne zna primijeniti inhalator. Mi ćemo je potapšati po ramenu i reći: 'Bit će sve u redu.'"

Ono što umjetna inteligencija — s iskrenom empatijom — nikad neće moći napraviti.