Istražili smo kako doći do domaće hrane: 'Mladi ovo ne kuhaju, a stariji su umrli'
Posjetili smo lokalnu tržnicu i jednu lokalnu farmu kako bismo istražili kako kupci dolaze do domaće hrane
Nekada pune vreće, zelene i šarene, gradske tržnice su sve slabije posjećene pa tako i ona u Šibeniku. Iako je kvalitetna hrana lokalno proizvedena, tek rijetki kupci su u kontaktu s onima koji hranu i proizvode.
"Svaki dan sam skoro na pijaci. Ima par baki koje donesu sa sela, pa onda znam kupovati", kaže Šibenčanka Kristina Kajtazi kojoj je važno kupovati domaće i provjereno radi djece i radi sebe.
Njezin sugrađanin Kruno Novak ne stiže doći na tržnicu onoliko koliko bi htio: "Ne baš često. Možda jednom mjesečno i to je to. Ako i toliko. Većinom kupujem po šoping centrima, tako da ne znam koliko je to zdrava hrana, ali bitno je, jako bitno".
'Ti si nas vratila u djetinjstvo'
Bivša medicinska sestra i sama je promijenila život kada je ostavila posao u struci i u zaleđu Vodica krenula uzgajati krave, proizvoditi sireve, kefir i različite jogurte.
"Najveći kompliment mi je bio kad bi mi rekli: 'Ti si nas vratila u naše djetinjstvo, ovo je kompletno istog okusa'", kaže vlasnica OPG-a u Gradelju Ivana Šimac Mehić i dodaje da do kupaca nije lako doći.
"Prvo smo počeli s dostavom. Tri godine smo imali samo dostavu koja je funkcionirala preko društvenih mreža. Da bismo sebi olakšali, otvorili smo štand ispred jednog trgovačkog centra, međutim, to nam baš i nije pomoglo. Znači, u ovoj eri dostavljača, izgleda da se opet treba vratiti na dostavu", kaže Šimac Mehić.
S Ivaninog OPG-a mliječnim proizvodima svoj restoran s Michelinovom zvjezdicom opskrbljuje i vrhunski šibenski kuhar čije su namirnice uvijek sezonske i po mogućnosti iz bliže okolice.
"Najbitnija stvar za namirnicu je da ona ne putuje puno jer namirnica, kao i ljudi kad putuju puno, dobiju taj jet lag, znači umorna je, zamorna, ne daje onu svježinu, ne daje onaj okus. A okus je ustvari čuvar trenutka", kaže poznati chef Rudolf Štefan.
'Mladi ovo ne kuhaju'
Gorkastu mješavinu divljih i uzgojenih biljaka punu mikro nutrijenata na kojima su u Dalmaciji odrastale generacije sve je teže naći.
"Divlji luk i komorač, blitva iz vrta i ništa drugo. To je domaća 'mišanca', ali ne prodaje se najbolje. To su tražili stariji ljudi. Mladi ovo ne kuhaju, a stariji su umrli. To je mali krug kupaca i više nitko ne traži takve namirnice. Njima su zdravi ovi hamburgeri i pizze, brza hrana, to je njima zdravo", kaže Branka Brakus koja na malom štandu na glavnoj gradsku tržnici u Šibeniku prodaje ono što je pobrala oko svojih artičoka.
Klinička nutricionistkinja, sudionica 8. dana bolničke prehrane u Šibeniku, smatra kako se svijest o važnosti konzumiranja kvalitetnih namirnica ipak polako razvija.
"Kad se dogodi bolest, onda se prioriteti naglo mijenjaju. Nekad je ta motivacija iz nevolje, a nekad krenemo s eksperimentiranjem kad, naprimjer, krenemo na dijetu za mršavljenje i onda otkrijemo neke namirnice i neka jela koja su nam iznimno privlačna i izgledom i okusom i to su neki mali koraci. Čim uvedete jednu zdravu naviku, obično ona druga slijedi", kaže Darija Vranešić Bender, predsjednica Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara.
Kvalitetne namirnice osnova su zdrave prehrane, one koja čuva zdravlje, ali ga nerijetko i spašava i vraća.