Da je hrana skuplja no ikad, građani osjećaju svakodnevno na vlastitom džepu.
U posljednjih godinu dana u Europskoj uniji mlijeko, sir i jaja poskupili su 27, 8 posto, a u Hrvatskoj gotovo dva posto više. Skuplje je jedino u Njemačkoj (34,7 posto), Slovačkoj (37,7 posto) i Mađarskoj (73,2 posto).
Domaći proizvođači, poput Vladimira Ljubića, koji ima malu siranu znaju u čemu je stvar. "Kad god idem po trgovinama, pratim cijene, uspoređujem. Evidentno je da je jako poskupilo. Naš temeljni proizvod, a to je mlijeko, košta 10 kuna po supermarketima. Toliko je litra svježeg mlijeka. Sad usporedite, ako je tu 8 kuna, a tamo 10 kuna. To mi se čini dosta u odnosu na nas", govori nam Vladimir.
Na njegovom gospodarstvu cijene su se minimalno dizale i to zbog eura i siromata.
"Kod nas nije poskupilo 30 posto. Korigirali smo cijene u zadnjem valu vrlo malo, tek toliko da možemo prodavati na aparatima. Morali smo zaokružiti na 10 centi jer aparat vraća po 10 centi", otkriva nam Vladimir koliko je on podigao cijene.
No, postoji još jedna namirnica kojoj cijena luduje, a to je kruh.
U godinu dana u Europi je cijena kruha porasla za 20,4 posto, a u Hrvatskoj za čak 32,6 posto. Skuplji kruh ima jedino Mađarska (82,1%).
Zašto je tome tako, nisu sigurni ni iz Hrvatske poljoprivredne komore. Ali imaju savjet za građane.
"Tu se dogodilo nešto nelogično. Bez obzira na cijenu žitarica, koja je u povijesno visokim razinama, cijena kruha u određenim trgovačkim lancima izuzetno je visoka i jednostavno je preporuka da traže domaće pekara, kratke opskrbne lance, svog pekara", savjetuje predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.
Više cijene repromaterijala poljoprivrednika, manjak radne snage, manja proizvodnja, trgovačke marže - sve su to razlozi za poskupljenja i mnogo ih je. A čini se kraj im se ne nazire tako brzo.
