Isti recept, veća cijena. Zbog tjestenine koja je skuplja 43 centa, odnosno 17 posto – Talijani su na nogama. Prijete bojkotom, najavljuju prosvjede. U Hrvatskoj, cijena te iste tjestenine skočila je 45 posto.
"Nas mogu gaziti, raditi što hoće i sigurno se nitko neće buniti", kaže Milica iz Zagreba.
"Mi sve trpimo", govori nam Ivica iz Zagreba.
"Kod nas ni za meso, a kamoli za tjesteninu nema prosvjeda", poručuje Zdenka iz Zagreba.
Ali zato ima odricanja. Ne iz želje – nego potrebe.
"Npr. riba – kako bi je čovjek mogao priuštiti kad je jako skupa, a trebali bi je jesti 2 do 3 puta tjedno", poručuje Ana Grobnjak iz Zagreba.
"Dosta ljudi gleda cijenu i ne kupuje, kupuje osnovne namirnice koje su mu potrebne", kaže Ivica Nemčić iz Zagreba.
"Čini mi se kad srednji sloj više ne bude mogao da će izaći na ulice, evo čak se i umirovljenici spremaju na ulicu", govori Marijan Šimrak iz Zagreba.
Da nikad brže nismo ostajali praznijeg novčanika, shvatili su i vladajući. Smanjili su PDV, isplaćivali energetski dodatak, zamrznuli cijenu plina i struje, ograničili cijene goriva i 8 osnovnih prehrambenih proizvoda. Sve to, očito nije bilo dovoljno da zaustavi divljanje na policama.
"To nisu mali iznosi, ako se PDV smanji s 25 na 13, s 13 na 5, i u nekim slučajevima čak na 0, to znači da država odričući se svog dijela prihoda u smislu u poreza dala mogućnost da građani osjete to pojeftinjenje cijena u tom lancu između proizvođača, trgovca i veleprodaje i nije to baš uvijek tako bilo", poručio je premijer Andrej Plenković.
Pa premijer najavljuje veće kontrole. Nezadovoljstvo i u udruzi potrošača. Trgovce i dobavljače optužuju za inflaciju pohlepe.
"Nije dovoljno da Plenković samo to govori, nego bi Vlada trebala napraviti analizu gdje to šteka. Kad se razgovara proizvođači viču njima su male cijene, potrošačima su velike cijene i u tom lancu između potrošača i proizvođača netko dobro zarađuje", tvrdi Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
Jer indeks cijena hrane pao je na najnižu razinu u posljednje dvije godine, a pale su i cijene energenata. Zašto to ne osjete i potrošači?
"Ako ste vi povećali cijenu i vidite da prodaja po toj cijeni ide jako dobro – idemo dalje, i onda kad vam porastu plaće i vidite da ljudi imaju još više mogućnosti za trošenje, normalno da ćete još više povećavati cijenu ne bi ste li više zaradili. Na koncu konca danas smo u tržišnoj ekonomiji", kaže Andrej Knez, ekonomski analitičar.
Proizvođači krive trgovce, trgovci bez komentara. A niže cijene, barem za sada nitko ne najavljuje.
