Život daleko od bajke. Svaki mjesec nova financijska pustolovina, jer samo na hranu, režije i kredit ovoj obitelji otpada više od 80 posto mjesečnih prihoda. Najviše za hranu.
"I to duplo više. Sve ono što smo prije godinu dana plaćali nekih 100 eura, danas je to 200 eura. Nije to neka mala razlika, to je velika razlika. Sve se poduplalo", govori Nikola Marković iz Zagreba.
Tu je još i gotovinski kredit od 25 tisuća eura. Zbog promjenjive kamate stope, svaki mjesec strahuju.
"Činjenica da svaki euro koji izađe više iz budžeta to je negdje manje, negdje će se osjetiti, na nečemu će se morati reflektirat", kaže Marković.
Sve je dulja lista građana kojima je problem podmiriti osnovne životne troškove, pokazuje to i najnovija analiza Hrvatske narodne banke.
"Došlo je do porasta udjela troškova hrane i režija u dohotku. I taj porast je bio najizraženiji kod kućanstava u nižim dohodovnim razredima. Njima su troškovi hrane i režija porasli s oko 80 posto dohotka na gotovo 90", govori Luka Sovulj iz direkcije za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost HNB-a
Takvih obitelji u zemlji je gotovo 300 tisuća. S prosječnom plaćom sve je teže izgurati mjesec, pa mnogi rade i dodane poslove, uglavnom na crno.
"Siva ekonomija još uvijek stvara dio prihoda. Tu su doznake, obiteljske pomoći, koje dolaze iz vani, i to je svojevrsni socijalni „buffer“ na kojima dobar dio našeg stanovništva uspijeva ipak zatvoriti kućne budžete", kaže ekonomski stručnjak Mladen Vedriš.
Srednji sloj polako nestaje, a procjenjuje se kako će više od 100 tisuća građana do kraja godine završiti u blokadi. Prostora za uštede više nema.
"Doći će do toga da će čovjek morati odlučiti hoće li pratiti režije ili kupiti banane svom djetetu. Ako se odluči uzeti voće svom djetetu i ne plati račun, nakon tri mjeseca dolazi do ovrhe", govori predsjednik Udruge blokirani Sarajko Baksa.
Samo bankama dugujemo gotovo 20 milijardi eura.
Deset milijardi eura otpada na stambene kredite, a nešto više od 7 milijardi na gotovinske. 32 posto kredita je s promjenjivom kamatnom stopom.
S obzirom na to da kredite vraćamo sve teže, moguće rješenje ekonomisti vide u produljenju roka otplate.
"Produženjem vremenskog roka u kojem se kredit treba otplaćivati, tad se ta rata smanjuje i čini podnošljivom u odnosu na ostale troškove, drugog mehanizma, barem kratkoročno, ne vidim", kaže Vedriš.
Situacija je kritična već danas, jer gotovo 15 posto Hrvata ne može podmiriti svoje troškove, europski prosjek je upola manji.
