Iako je nezaposlenost u Hrvatskoj nikada manja, nedostatak radne snage u specifičnim sektorima kao što su medicinske sestre, dentalni tehničari, defektolozi i zidari, i dalje predstavlja problem. Međutim, zabrinjavajući je podatak da je svaka peta mlada osoba u Hrvatskoj nezaposlena.
"Mladi su počeli konačno birati uvjete za dostojanstven rad i plaću, tako da više nisu u nužnosti da prihvate prvi posao, pod bilo kakvim uvjetima, koji im se nudi", objašnjava Sandra Rožman Papak iz Mreže mladih Hrvatska.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) za svibanj 2024., nezaposleno je 22,4 posto mladih u dobi od 15 do 29 godina, a među njima je najviše onih sa završenom srednjom školom.
Najtraženiji poslovi na tržištu
"To je kratkotrajno zaposlenje, dulje od godinu dana je nezaposleno samo četiri tisuće mladih, znači jedan jako mali broj. To je kratkotrajna nezaposlenost, koja se događa uslijed traženja posla", dodaje Teo Matković iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
Iz HZZ-a objašnjavaju da je tu i dio mladih koji se uključuje u dodatno, neformalno obrazovanje.
"Vi možete danas završiti, slikovito rečeno, za ekonomskog tehničara pa vidjeti da želite dalje nastaviti ulagati u sebe. Ali ne znate kako, a ne biste se baš htjeli fakultetski obrazovati. I tu vam naši savjetnici za karijeru mogu pomoći", pojašnjava pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ivana Šimek.
Trenutačno su na tržištu rada najtraženiji poslovi prodavač, konobar, kuhar, skladištar i vozač.
"Kvalifikacija za tri od tih poslova je trogodišnja škola, za skladištara niti to. Ukupan broj upisnih mjesta u te programe je otprilike nekih 2.000 i ne popune se svi, znači to su većinom ne posebno atraktivni programi. A ako pogledate u Zavodu za zapošljavanje statistike prosječnih plaća u tim sektorima, bit će vam jasno zašto", ističe Matković.
Zato i postoji interes za drugim zanimanjima.
Izazovi za Generaciju Z
"Trendovi govore, već zadnjih puno godina, da su tehnološka zanimanja ona koja su vezana za razvoj budućih tehnologija, jako tražena. Međutim, ne samo za one koji su u tehnologiji, nego i one koji se bave društveno-humanističkim znanostima, ako su naslonjena na digitalne komponente razvoja našeg društva", kaže član Uprave Algebre Hrvoje Balen.
Novi poslovi dovode i nove zaposlenike, popularne Generacije Z. Matea Grbac s portala Moj Posao objašnjava da ih male plaće kod nekog poslodavca mogu natjerati da daju otkaz, što ustvari i je slično kao i u ostalim generacijama. "Isto tako, poslodavcima najviše zamjeraju loše međuljudske odnose i stres na poslu", dodaje.
Ako nema dovoljno atraktivnih poslova, govori Rožman Papak iz Mreže mladih, mlade ništa ne koči da uzmu svoje stvari i presele se u državu koja će im to omogućiti. Scenarij koji je Hrvatskoj već dobro poznat.
