Sajam svjetskog obrazovanja stigao je i u Zagreb. Mladima koji svoje školovanje žele nastaviti u inozemstvu predstavilo se više od 20 stranih sveučilišta i jedna nova zemlja.
Patricija Pokrajec iz Zagreba, učenica je trećeg razreda gimnazije, a nakon mature medicinu želi studirati vani.
"Hrvatska je jedna jako dobra zemlja, ali vani imamo neograničene opcije, a uvijek se možemo vratiti. Možemo bolje razviti i naučiti jezike", rekla je Patricija.
Kakve mogućnosti mu se nude izvan Hrvatske, došao je provjeriti i Jura Vrhovski.
"Mislim da svatko od nas mladih iz tog iskustva može naučiti puno, okružen si drugim kulturama, ljudima, jezicima. Uvijek mi je bio san studirati u Americi, saznao sam nove regulative oko stipendija jer studij u Americi je skup, a za oko mi je zapeo i studiji u Finskoj", objasnio je Jura.
Na 13. Svjetskom sajmu obrazovanja svoje programe predstavilo je više od 20 sveučilišta.
"Ima puno izbora za hrvatske studente pogotovo unutar Europske unije gdje imaju bolje uvjete što se tiče sniženih školarina, stipendija, zajmova i samog financiranja. Imate besplatno obrazovanje u Danskoj, Švedskoj Finskoj, jako snižene školarine u Belgiji i Nizozemskoj", rekla je Martina Benzon Puntijar, direktorica poslovanja savjetodavne agencije za obrazovanje u inozemstvu.
Prema podacima UNESCO-a trenutačno u inozemstvu studira više od 10 tisuća hrvatskih studenata. Čest izbor su Austrija, Italija, Španjolska, Belgija, a najpopularnija destinacija je Nizozemska.
"Hrvatski studenti dolaze s dobrim predznanjem iz područja kao što je matematika. Ne poznajem ih sve, ali oni koje poznajem vrlo ozbiljno shvaćaju svoje školovanje. Jako se trude i imaju dobru teorijsku pozadinu", rekao je Basjan Schouwenaars profesor na Sveučilištu primijenjenih znanosti Fontys u Nizozemskoj
Hrvatske studente žele privući i finska sveučilišta koja su na sajmu prvi put.
"Mnoge tvrtke u Finskoj su orijentirane na inženjerstvo tako da trebaju mnogo inženjera. Broj stanovnika Finske je prilično malen, oko 5 milijuna, 35 posto je u mirovini i zato trebamo što više mladih. Hrvati mogu doći, školovati se, možda i izgraditi obiteljski život u Finskoj", Ilyes Boussoufa koordinator za studente na Sveučilištu primijenjenih znanosti LUT u Finskoj.
Ono što najviše privlači mlade Hrvate je, kažu, drukčiji pristup školovanju.
"S nama studenti od prvog dana rade na stvarnim problemima. S našim partnerskim tvrtkama rade na izazovima koji mogu promijeniti naš svakodnevni život", rekao je profesor Schouwenaars.
S time se slaže i Korina. Dobila je stipendiju i iduće godine medicinsku mikrobiologiju studirat će u Americi.
"Oni imaju više eksperimentalan pristup, ima više opcija za studiranje, nije toliko stresno kada je riječ o prijavama", kaže Korina.
Mladi koji se odluče za studiranje u inozemstvu najviše biraju programe iz područja STEM-a, arhitekture, psihologije i ekonomije.
