Rast minimalca automatski diže i studentsku satnicu i to za 15 i pol posto. Iako je minimalna satnica propisana zakonom, za neke poslove studenti dobivaju i duplo više zbog kroničnog nedostatka radne snage.
Kroničan nedostatak radnika dobra je prilika za studente. 22-godišnja studentica modnog dizajna na Tekstilno-tehnološkom fakultetu, Sabrina Poljak iz Rijeke posao je u rekordnom roku pronašla u slastičarnici u Zagrebu.
"Zarađujem dosta, znam da moji prijatelji ne zarađuju zato što nisu u takvoj situaciji da mogu imati neki studentski posao koji je dobro plaćen, tako da sam po tom pitanju sretna", kaže. Razloga za zadovoljstvo imaju svi studenti, jer od Nove godine rastom minimalca automatski se diže i studentska satnica s pet eura i 25 centi na šest eura i šest centi. U praksi je to puno više.
"Malo koji poslodavac isplaćuje minimalnu satnicu, tako da vam se prosječna cijena studentskog sata kreće između 5,50 do šest eura, no bilježimo i veće satnice, skoro do deset eura po satu kod IT usluga", objašnjava pomoćnica ravnatelja za zajedničke poslove Studentskog centra Zagreb Ivona Tomičić.
Studentski minimalac godinama je rastao. Prije šest godina za sat vremena rada dobivali su manje od tri eura, a od Nove godine mogu računati na dvostruko veću zaradu. Tako će student, koji primjerice odradi 168 sati u mjesecu dobiti gotovo 150 eura veću plaću.
"5,25 je bilo OK, ali većina poslodavaca to poveća na 5,30 i to je onda jako malo i sad kada dođe na šest i nešto, to će biti za nas puno, puno bolje", kaže student Dorian, a njegova kolegica Stela dodaje: "To je uvijek dobra stvar, naravno da bi bilo dobro da su još veće, s obzirom na to da se cijene uvijek dižu".
No pri zaradi, moraju dobro paziti – jer ako prijeđu limit godišnjih primitaka roditelji bi mogli izgubiti pravo na poreznu olakšicu za uzdržavanog člana. "Uzdržavani članovi će biti oni koji godišnje zarade 3600 eura, a do sada su mogli 3360 što je razlika od 240 eura koliko mogu zaraditi više da se smatraju uzdržavanim članovima", objašnjava za RTL Danas član Izvršnog odbora Hrvatske komore poreznih savjetnika Marjan Filković.
Zarade li, primjerice više od 10 800 na godinu, tada podliježu i plaćanju poreza na dohodak. "Ono što me više zabrinjava je ukidanje fiskalnih olakšica jer smatram da su ljudi koji završavaju fakultete s tom mjerom bili poželjni na tržištu rada", upozorava predsjednik Hrvatskog studentskog zbora Berislav Žužić.
Da su poslodavcima studenti isplativi dokazuje i broj otvorenih natječaja. Ponuda poslova i dalje je veća od potražnje. "To vam je kao i u državi, najtraženiji su poslovi u trgovini i ugostiteljstvu, zatim slijede promidžba i propaganda, administrativni poslovi i rad u skladištu", zaključuje pomoćnica ravnatelja za zajedničke poslove Studentskog centra Zagreb Ivona Tomičić.
U Vladi najavljuju i da će do kraja mandata povećati minimalac na 1 250 eura bruto. U tom slučaju studentski sat bi bio 7 eura i 81 cent.
