Čak 90 sati, odnosno 3 tjedna, toliko je s nastave u prosjeku izostao svaki učenik, a bez obzira na to koji je razlog, gotovo svaki taj izostanak je opravdan.
"Ja generalno izostajem zbog bolesti, a rijetko mi se dogodi da izostanem iz neopravdanih razloga, to izbjegavam", rekla je Gabriela Šakić, učenica Gimnazije Lucijana Vranjanina u Zagrebu.
"Mislim da ne postoji učenik koji barem jednom nije iskoristio tu mogućnost da mu roditelj opravda taj dan kad je neki test da ne dođe na nastavu", rekao je Stipe Tolić, učenik Gimnazije Lucijana Vranjanina u Zagrebu.
"To nije fer prema drugim učenicima koji se trude i koji dođu na test i dobiju možda lošiju ocjenu, a mogli su i oni ostati doma", smatra Lorena Hršak, učenica Gimnazije Lucijana Vranjanina u Zagrebu.
Roditelji bez liječničke ispričnice mogu neograničen broj puta tijekom godine opravdati do tri dana izostanka svog djeteta s nastave. Ravnatelji upozoravaju - mnogi to svoje pravo koriste iz pogrešnih razloga.
"Ako se to ponavlja kod istog djeteta pa ga dva dana nema, pa dva dana dođe, pa ga opet nema i to obično kada se pišu testovi, kada roditelj zapravo opravdava izbjegavanje pisanja ispita onda imamo problem", poručio je Tomislav Babić, ravnatelj Gimnazije Lucijana Vranjanina u Zagrebu.
Prošle školske godine učenici su ostvarili rekordan broj izostanaka. Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih na nastavi nisu bili više od 40,5 milijuna sati, što je milijun sati više nego godinu prije. Od toga opravdanih izostanaka je bilo 98 posto, a neopravdanih tek nešto manje od dva posto.
Traže hitnu promjenu Pravilnika
Iz Udruge srednjoškolskih ravnatelja poručuju da su najveći broj izostanaka opravdali roditelji i zato traže hitnu promjenu Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera na način da se roditeljima broj dana koji mogu opravdati ograniči.
"Došli smo do razumne brojke što bi bilo 12 dana u jednoj nastavnoj godini bez obzira je li riječ o četiri puta po tri uzastopna dana ili 12 puta po jedan dan. Čak i to je puno, između 84 i 94 sata ovisno o tome koliko tko na dan ima sati nastave. To nisu zanemarive brojke", poručila je Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja.
Iz Ministarstva odgovaraju da je u planu izrada novih zakona, posebno za osnovnoškolsko i za srednjoškolsko obrazovanje.
"Pristupit će se izradi novih pravilnika, koji će na primjeren način propisivati postupanja škola u vezi s izostancima učenika i pedagoškim mjerama, uzevši u obzir različitosti i specifičnosti dvaju sustava, kao i dob učenika", poručili su iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih.
Liječnici poručuju da se problem ne može riješiti ponovnim povećavanjem administrativnog posla u ordinacijama.
"U toj školskoj dobi velik je broj tih samolimitirajućih bolesti, prehlada, viroza, gripa gdje nema potrebe da djeca dolaze i sjede u čekaonicama, da djeca dolaze na pregled ako nema težih oblika bolesti, a onda isto tako nema potrebe da se liječnika opterećuje da bi izdao tu ispričnicu", objašnjava Jelena Rakić Matić, ravnateljica Doma zdravlja Zagreb Zapad.
Udruga ravnatelja traži i strože mjere, smatraju da gomilanju izostanaka s nastave zbog što boljih ocjena treba stati na kraj.
"Iza ovakvog načina izostanaka se krije kalkuliranje sa dolaskom na sat samo onda kada su učenici spremni za pisane i usmene provjere znanja. Mislimo da bi trebalo vratiti u zakon i naše statute da ako učenici izostanu 25 posto ili 30 posto s nastave da ne mogu biti redovito ocijenjeni već da moraju ići na predmetni ispit, osim ako su duže hospitalizirani ili kronično bolesni", objašnjava Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja.
Svoje zahtjeve ponovno će uputiti Ministarstvu, a promjene očekuju s novim zakonima iduće godine.
