U SAD-u je izvanredno stanje u sedam saveznih država zbog zimske oluje Blair koja je spustila temeprature ponegdje i do -30 te paralizirala pojedine dijelove zemlje.
U Hrvatskoj paralelno iznadprosječno toplo s temperaturama od 15 stupnjeva koje nalikuju proljeću.
Ivan Gitler, glavni ravnatelj Državnog hidro-meteorološkog zavoda, bio je gost RTL Danas te je otkrio je li održivo da se na Sljemenu skija, ali i kolike su šanse da Zagreb uopće doživi snijeg kao nekad.
Što se događa s vremenom, koliko ovakvi temperaturni skokovi koje imamo u Hrvatskoj utječu na ranije buđenje prirode?
Ako govorimo o mjesecu iza nas onda je on bio normalan i po pitanju temperature i po pitanju oborina. To je bio možda mali predah od prethodnih mjeseci kada su bile veće anomalije.
Imali smo sada razdoblje s povećanim oborinama u Hrvatskoj, možda više u sjevernim zemljama kao što je Bosna, a i sada traje razdoblje južine koje će trajati sigurno do četvrtka, s temperaturama možda do 15 stupnjeva na kontinentu.
Modeli već daju signal da će biti nove oborinekrajem tjedna i početkom idućeg vikenda, ali sva upozorenja koja je DHMZ podigao na sustav Meteoalarm su uglavnom žute kategorije, a radi se o potencijalnim opasnostima koje se odnose na vjetar i maglu.
Očekuje li se topljenje snijega koje bi moglo izazvati probleme i moguće poplave?
Za sada se topi snijeg, a nove oborine pojačat će vodostaj, ali ništa dramatično. Možda budemo u donjim granicama obrane od poplava, ali prognostički materijali sigurno ne ukazuju na alarmantnu situaciju u narednih nekoliko dana. Mi ćemo je dalje pratiti s kolegama iz Hrvatskih voda, a ako bude bilo potrebe, informirat ćemo Civilnu zaštitu i ostala tijela.
Svake godine sve je manje snijega u Alpama, koliko je to zabrinjavajuće?
Trendovi su već jasni, nisu dramatični, ali idu u smjeru smanjenja snježnih oborina, otprilike 5 posto svakih 10 godina. To se akomulira kroz 30-40 godina na količinu koju možemo uočiti u količini. Građani ovih godina primjećuju – puno je manje oborina i manje visine snijega nego 1980-ih ili 1990-ih godina.
Što je sa Sljemenom? Koliko je održivo sljemensko skijalište?
Kao i u ostatku Europe, skraćuje se sezona skijanja na susjednim planinama i gorju, a to je zbog kombinacije dva efekta – često nedostatka oborina, a onda i visokih temperatura, koji su ključni faktor koji onemogućuje korištenje možda umjetnog snijega kao zamjenske tehnologije. Nije da će sezona skijanja u Hrvatskoj i susjednim zemljama nestati u narednim desetljećima, ali vidimo sve teže uvjete za takav turizam.
Što je s Zagrebom? Nema snijega kao nekad, ili ga uopće nema?
Kao u ostatku Hrvatske i jugoistočnih Alpa, imamo smanjenje količine i visine snijega. Može nam se dogoditi da ove zime padne najviši snijeg ikad izmjereni, ali s klimatskim promjenama to je sve manje vjerojatno.
Imate li prognoze za siječanj?
Višemjesečne prognoze i sezonske prognoze za nekoliko mjeseci unaprijed idu u smjeru toplijeg razdoblja od prosjeka, ali kod sezonskih prognoza treba biti oprezan. I u takvim velikim razdobljima mogu se umetnuti kraći hladni prodori. Sljedećih tjedan dana do četvrtka visoke su temperature na području cijele Hrvatske, otapanje snijega i nove oborine očekuju se krajem ovog tjedna. Za sada ništa dramatično.
U budućnosti će biti blage zime ili zime s ovakvim oscilacijama?
Definitivno, nastavit će se zagrijavanje u svim sezonama, nešto više ljeti, kada je puno kritičnije jer u kombinaciji s puno manje oborina rastu rizici od požara. Zime se u Hrvatskoj i ostatku Europe također zagrijavaju – otprilike trećinu stupnja svakih desetak godina smo topliji. Mogući su prodori hladnog zraka. Vrlo često, vegetacija koja je dugo, po nekoliko tjedana, izložena visokim temperaturama, a onda je prekine hladni brzi prodor zraka, može uništiti cvjetanje i bilje. U svijetu koji se zagrijava, gdje su zime sve toplije, s tim hladnim prodorima može se uništiti dosta vegetacije.
Neizbježna je umjetna inteligencija, koliko ona može poslužiti za predviđanje vremena?
Događa se mala revolucija u meteorologiji. Modeli koji su sada na bazi umjetne inteligencije treniraju se pomoću klasičnih modela koji su se razvijali posljednjih 50 godina. Njihova točnost nije superiorna, oni su možda 10 posto točniji od klasičnih modela, ali su izuzetno brzi i puno manje energije troše da bi se izračunali, a mogu se dobiti puno više informacija. Tek smo na početku i narednih 5 godina očekujemo puno pomaka u tom dijelu meteorologije.
