Profesor Filozofskog fakulteta i stručnjak za međunarodne odnose Mirko Bilandžić govorio je upadima dronova u zemlje članice NATO-a i planovima Europske unije o obrani istočne granice.

Imamo seriju upada dronova u zračni prostor zemalja članica NATO-a. Stoji li iza svega Rusija?

Rusko-ukrajinski rat ima specifična obilježja, a to je, između ostalog, da je to rat dronovima. I onda je sasvim logično da u bilo kojem incidentu sve to na neki način povezuje s Rusijom. Ovdje nemamo nikakve dokaze, niti jedna država nije identificirala da je to nešto iza čega stoji Rusija. 

Može biti bilo čiji?

Može biti bilo čiji. Dakle, i da jeste s namjerom to ne znači da u ovom slučaju stoji Rusija. I ranije smo imali, takve projekcije, a iza tih dronova su stajali sasvim sasvim drugi akteri.

INCIDENT NA NEBU /

Misteriozni dronovi napravili kaos na drugom kraju Europe: Preusmjereni avioni puni turista

Poljska je oborila četiri drona od ukupno njih 19. Ostale nisu. Zašto?

Rušenje dronova nije baš bezazlena stvar i te sve države su naprosto procijenile da je manja šteta kontrola dronova nego njihovo rušenje. Pogotovo što su svi bili na infrastrukturnim objektima i gdje je bilo koje rušenje zasigurno imalo posljedice na same te objekte i naprosto su donijeli takvu procjenu. Meni se čini u sigurnosnom smislu da je to utemeljena procjena.

Donald Trump je rekao da NATO može rušiti ruske avione bude li potrebe. Je li realno da dođe do toga?

Ovo je rat i sve je realno. Međutim, kad je američka strateška politika u pitanju, ona je poprilično ambivalentan, ona je poprilično kontradiktorna. Uzmimo samo administraciju novog predsjednika Trumpa. U godinu dana bar četiri pet puta dramatično promijenio stajališta u odnosu prema Rusiji u tom ratu, tako da je ta njegova strategija nepredvidljivosti jedna specifična strategija. Nikad mu ne možete niti vjerovati niti ne vjerovati. Sasvim logično, ako uđe borbeni avion u zračni prostor neke države da je on legitimna i legalna meta za rušenje.

Možemo sad dočekivati češće i više?

Ne vidim koji bi bio racio da Rusi to rade. Dakle, ako ne žele testirati NATO-ove sposobnosti, to mogu raditi puno ozbiljnije, a ne samo s tim provokacijama. Dakle, te provokacije se mogu događati. Meni se čini da imaju stratešku dimenziju.

ŠIRI SE ZABRINUTOST /

Hrvatica iz Danske nakon incidenta s dronovima: 'Neki kupuju zalihe kao u vrijeme pandemije'

Trump sada kaže da i Ukrajina može vratiti svoj teritorij. Može li mu se dalje vjerovati ili će ponovno promijeniti stav? Što to zapravo znači za Ukrajince i Putina?

Za Ukrajince to znači, ja bih rekao jednu bitnu psihološku, političku poruku. Naravno, pitanje je hoće li ona biti materijalizirana u smislu pružanja te vojne pomoći Ukrajini, no obavještajna i ova politička itekako je važna. Koliko je realno da Ukrajina vrati to područje? Na žalost, meni se to ne čini realnim. To nije samo stvar posjedovanja naoružanja, već i borbenih sposobnosti. Naravno, to je pitanje ruske strane. Ono što znamo, to je da taj rat traje gotovo četiri godine, a da sve što se dogodilo na bojnom polju, dogodilo se u prvih par mjeseci i od tada se gotovo ništa nije promijenilo. Neke male oscilacije su bile na jednu ili drugu stranu, ali na bojnom polju se ništa nije dogodilo. Taj rat je u stanovitoj pat poziciji.

A Europska unija nastavlja sa svojim planovima za takozvani zid od dronova na svojoj istočnoj granici. O čemu je točno riječ?

Očigledno su dronovi postali jedan sigurnosni problem. To je ideja koju je Europska unija ranije prihvaćala pa odbijala. Ona je, naravno, primarna inicijativa istočnih država Europske unije, odnosno NATO-a. Sad je donesena odluka da se izgradi automatizirani mehanizam na jednoj dugoj granici u pogledu detekcije i identifikacije, presretanja ometanja i u konačnici rušenja dronovima, ali na jedan ekonomičan način. I na jedan način koji ne bi bio sigurnosno izazovan, jer sada imate situaciju da možete koristiti krstareće rakete za rušenje dronova koji koštaju milijune dolara, a sam taj dron košta par tisuća dolara.

Je li to pomoć u ovoj situaciji?

Zasigurno može pomoći samo ideja koja je daleko od operacionalizacije i političke odluke jer Slovačka i Mađarska nisu u tom kompletu i to je proces koji traje. Ta protudronovska borba i uporaba dronova, to je nešto što Ukrajinci vrlo efikasno koriste ukrajinskom u ratu protiv Rusije i to je ustvari model koji se želi replicirati u Europi, ali proces uspostave toga, prema inicijalnim procjenama, tek 2027. Prema tome, do tada ćemo imati zasigurno ozbiljan broj incidenata s dronovima.